Hrvatski otoci – uvod u nesologiju

Dr. sc. Nenad Starc emeritus je u Ekonomskom institutu, Zagreb gdje se i nakon umirovljenja bavi regionalnom ekonomikom te strateškim planiranjem. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao na University of California Berkeleyju USA i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Posljednjih dvadesetak godina najviše se bavi otočnim razvojem. Objavio je više od stotinu radova u domaćim i stranim časopisima i zbornicima. Uredio je i dijelom napisao knjigu The Notion of Near Islands – The Croatian Archipelago (2020). Od 2000. godine povremeno predaje na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Puli i Rijeci. Izlagao je na skupovima o otočnom razvoju na hrvatskim otocima te u Francuskoj, Japanu, Grčkoj, Australiji, Danskoj, na Malti i na Kanarskim, Balearskim i Azorskim otocima. Godine 1987. sudjeluje u osnivanju i do 1991. vodi Centar za otoke u Malom Lošinju. U razdoblju 1995. – 2006. bio je vanjski suradnik ministarstava RH nadležnih za otočni razvoj. Bio je koordinator izrade i glavni autor Nacionalnog programa razvitka otoka (1997), glavni autor nacrta Zakona o otocima (1999) i nacrta Metodologije izrade programa održivog razvoja otoka (2002). Godine 2006. bio je i metodološki koordinator izrade 25 programa održivog razvoja otoka, a 2017. jedan od autora nacrta novog Zakona o otocima (2018). Jedan je od osnivača nevladine udruge International Scientific Council for Island Development – INSULA. Član je međunarodnih znanstvenih udruženja European Regional Science Associaton (ERSA) i International Small Islands Studies Association (ISISA) te hrvatske udruge Anatomija otoka.

Dr. sc. Petar Filipić profesor je emeritus na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Znanstveni interesi uključuju političku ekonomiju, makroekonomiju, kvantitativne metode i regionalno planiranje. Objavio više od 180 radova u domaćim i stranim časopisima i dvije knjige. Predavao je na brojnim poslijediplomskim i doktorskim studijima u Hrvatskoj, Italiji, SAD-u i Velikoj Britaniji. Sudjelovao je u izradi Nacionalnog programa razvitka otoka (1997.) u dijelu o gospodarstvu i u pripremi brojnih studija razvitka otoka. Sudjeluje u prethodnim vrednovanjima otočnih razvojnih programa. Znanstveni rad neraskidivo veže za esejistiku. U njegovim literarnim tekstovima nailazimo na ekonomski sadržaj, a u znanstvenim radovima na esejistički diskurs. Objavio je dvije zbirke priča i novela. Utemeljio je i niz godina vodio Festival pričanja priča Pričigin u Splitu.

Dr. sc. Željka Kordej-De Villa znanstvena je savjetnica na Ekonomskom institutu, Zagreb gdje je 1987. i započela profesionalnu karijeru. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala (2003.) na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 1990. godine. Područja njezina znanstvenog interesa su okolišna, regionalna i urbana ekonomika te teme lokalnog ekonomskog razvoja. Posljednjih pet godina u fokusu su istraživanja otočna politika, okolišna i energetska pitanja na lokalnoj razini te kvaliteta života. Autorica je brojnih znanstvenih radova, prevoditeljica i urednica knjiga iz područja ekonomije. Uredila je i dijelom napisala knjigu Participativno upravljanje za održivi razvoj (2009). Članica je udruge International Small Islands Studies Association (ISISA) i udruge Anatomija otoka ‒ centar za istraživanje i razvoj.

Sean L. Turner američki je geograf iz Washingtona D. C. Diplomirao je na Odjelu geografskih znanosti, državne uprave i politike, a magistrirao na Odjelu primijenjenih geografskih znanosti Sveučilišta Maryland – College Park. U razdoblju 2016. – 2017. godine sudjelovao je u otočnim istraživanjima na Ekonomskom institutu, Zagreb kao Fulbrightov stipendist. Terenska istraživanja obavio je na Lastovu u sklopu suradničkog projekta Općine Lastovo, udruge LAG 5 i francuske otočne nevladine udruge SMILO. Član je udruge International Small Islands Studies Association (ISISA) i hrvatske udruge Anatomija otoka. Bavi se problemima priobalnih otoka, posebno položajem malih otoka u administrativnom ustroju nametnutom s kopna. To je i tema njegova doktorskog rada na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Joško Božanić profesor je emeritus na Sveučilištu u Splitu. Hrvatski je književnik i istaknuti znanstveni istraživač na području humanističkih znanosti (filologija). Utemeljitelj je humanističkih znanosti na Sveučilištu u Splitu i Centra za interdisciplinarne studije Studia Mediterranea na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Utemeljitelj je i znanstveni savjetnik UNESCO-ova Geoparka Viški arhipelag. Njegova interdisciplinarna istraživanja povezuju filologiju, kulturnu antropologiju, etnologiju i maritimnu baštinu. Autor je osam monografija i 112 izvornih znanstvenih radova te oko 200 eseja. Kao istaknuti dijalektolog, bio je glavni urednik dijalektološkog časopisa Čakavska rič. Njegov projekt Gajeta falkuša promovira hrvatsku maritimnu baštinu u svijetu.

Dr. sc. Julijano Sokolić nakon pomorske karijere i stjecanja diplome na Strojarskom fakultetu u Ljubljani radio je u brodogradilištu u Malom Lošinju. Bio je direktor tvrtke Lošinjska plovidba – Turizam. Od 1986. do 1990. godine bio je predsjednik Skupštine općine Cres – Lošinj. Magistrirao je na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Sveučilištu u Zadru. Utemeljitelj je Zavičajnog i dobrotvornog društva Sv. Frane Nerezine – New York 1898. u Nerezinama i Katedre Čakavskog sabora Cres – Lošinj u Malom Lošinju. Autor je i urednik niza članaka o cresko-lošinjskom otočju, posebice o povijesti brodarstva, brodogradnje i turizma. Napisao je knjige Lošinjski zapisi i Nerezinski libar. Jedan je od pokretača lokalnog mjesečnika Otočki vjesnik. Bio je dugogodišnji urednik edicije „Otočki ljetopis Cres – Lošinj“. Dobitnik je Nagrade za životno djelo Grada Malog Lošinja 2008. godine.

Dr. sc. Tomislav Oroz izvanredni je profesor i pročelnik Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Diplomirao je etnologiju i kulturnu antropologiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2007.). Na istom sveučilištu 2014. godine stječe titulu doktora znanosti. Na Sveučilištu u Zadru drži nekoliko kolegija na prijediplomskoj i diplomskoj razini (Antropologija Mediterana, Etnokulturni procesi u Jugoistočnoj Europi, Kulture sjećanja i iskustva temporalnosti itd.). Na Sveučilištu La Rochelle u Francuskoj suradnik je u nastavi na kolegiju RESCUE: otpornost, klimatske promjene i Europska unija. Njegov znanstveni interes vezan je za studije sjećanja, otočne studije i balkanističke studije s posebnim naglaskom na politike i iskustva temporalnosti. Objavio je knjigu Gdje si bio 1573? Lica i naličja Matije Gupca u praksama sjećanja (2018). Koautor je i suurednik knjige Liber monstrorum balcanorum: čudovišni svijet europske margine. Član je udruge International Small Islands Studies Association (ISISA) i hrvatske udruge Anatomija otoka ‒ centar za istraživanje i razvoj

Vladimir Skračić je rođen 1946. u Murteru. Umirovljeni je profesor Sveučilišta u Zadru. Školovao se u Murteru, Šibeniku, Zagrebu i Zadru. Bavi se toponomastičkim istraživanjima jadranskih otoka. Utemeljitelj je Centra za jadransku onomastiku i etnolingvistiku (2003) i voditelj projekta Onomastica Adriatica. U okviru projekta uredio je osam toponomastičkih monografija o zadarskim i šibenskim otocima te Pagu, a pred tiskom je Rab. Pokrenuo je (2008) projekt disperzije sveučilišnih programa na otoke pod nazivom Arhipelogos. Zainteresiran je za tradicionalni život na otocima, osobito onaj vezan za pomorstvo i ribarstvo. Utemeljitelj je udruge Latinsko idro, koja njeguje način plovidbe drvenim brodom i latinskim jedrom (Murter, 1998). Surađivao je u prikupljanju građe za Jezični atlas pomorske i ribarske kulture Kvarnera i Dalmacije ( JAPRK). Objavio je dvije knjige iz toponomastike (jednu na engleskom) i jednu u suautorstvu iz leksikografije (nazivi riba) te više od stotinu znanstvenih, stručnih i popularnih radova. Osobito mjesto među knjigama zaslužuje posljednja: Kornati kad su bili Kurnati (2021).

Dr. sc. Ana Perinić Lewis znanstvena je savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Od 2003. do 2022. radila je na Institutu za antropologiju. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom sveučilištu doktorirala je s otočnom temom iz područja etnologije i kulturne antropologije. Njezini znanstvenoistraživački interesi vezani su za otočni prostor i otočne zajednice, njihove identifikacije, migracije i stereotipizacije. Provela je kulturnoantropološka istraživanja o identifikacijskim procesima na otoku Hvaru. Sudionica je šest interdisciplinarnih projekata koji su se bavili antropološkim istraživanjima jadranskih otoka. Objavila je knjigu Otoci otoka Hvara. Pluralizam lokalnih otočnih identifikacija (2017). Trenutačno surađuje na projektima koji se bave izoliranim ljudima i zajednicama, otočnom etnografijom i suvremenim migracijskim kretanjima na otocima. Članica je udruge International Small Islands Studies Association (ISISA) i hrvatske udruge Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj.

Dr. sc. Marina Blagaić Bergman znanstvena je suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Doktorski rad iz interdisciplinarnog područja otočnih studija obranila je 2014. godine. Tema je bila utjecaj ekonomije na život stanovništva otoka Šolte tijekom 20. i 21. stoljeća. Uz etnografska istraživanja otoka kojima doprinosi otočnim studijima, sudjeluje u projektima koji se bave urbanim studijima, antropologijom budućnosti i antropologijom migracija. Članica je udruge International Small Islands Studies Association (ISISA) i voditeljica udruge Anatomija otoka ‒ centar za istraživanje i razvoj.

Dr. sc. Sonja Podgorelec znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju na Znanstvenom odsjeku za migracijska i demografska istraživanja Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu. Kao suradnica na više znanstvenih projekata bavila se sociološkim aspektima života i zdravlja migrantica, djece u migraciji i povratku, individualnim orijentacijama i sociokulturnim obrascima ponašanja mladih, sociološkim (socijalno- gerontološkim) aspektima starenja stanovništva Hrvatske (posebice starenja otočnog stanovništva) i kvalitetom života. Autorica je ili koautorica pet knjiga od kojih su najznačajnije: Ostarjeti na otoku – kvaliteta života starijega stanovništva hrvatskih otoka i Gradovi potopili škoje – promjene u malim otočnim zajednicama.

Dr. sc. Sanja Klempić Bogadi znanstvena je savjetnica zaposlena na Znanstvenom odsjeku za migracijska i demografska istraživanja Instituta za migracije i narodnosti. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bila je glavna urednica znanstvenog časopisa Migracijske i etničke teme (2013. – 2021.). Naslovna je izvanredna profesorica na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njezina su područja znanstvenog interesa migracija, starenje, prostorni aspekti demografskih procesa, kvaliteta života i geografija otoka. U suautorstvu objavila je knjigu Gradovi potopili škoje – promjene u malim otočnim zajednicama.

Dr. sc. Anica Čuka redovita je profesorica na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru gdje drži kolegije Agrarna i ruralna geografija, Regionalna geografija Australije, Oceanije i Antarktike, Geografija hrvatskih otoka te Hrvatsko iseljeništvo. Doktorirala je s temom „Preobrazba dugootočkog krajolika kao odraz suvremenih sociogeografskih procesa“. U svojim znanstvenim radovima bavi se temama iz područja društvene geografije. Često obrađuje hrvatske otoke, posebno njihov društveno-gospodarski razvoj, promjene krajolika i promjene upotrebe zemljišta. Bila je suradnik na nekoliko znanstvenih projekata, a trenutačno surađuje na istraživačkom kompetitivnom projektu Mreže otočne temporalnosti: multidisciplinarno istraživanje iskustava temporalnosti na Dugom otoku i Kornatima pri Sveučilištu u Zadru. Urednica je glasila udruge International Small Islands Studies Association (ISISA) i članica hrvatske udruge Anatomija otoka ‒ centar za istraživanje i razvoj.

Dr. sc. Josip Faričić redoviti je profesor u trajnom izboru na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru. Završio je studij geografije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zadru 1998. godine, a 2003. i poslijediplomski studij Geografske osnove prostornog planiranja i uređenja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu 2006. stekao je i doktorat znanosti. Predaje kolegije Matematička geografija, Kartografija I, Kartografija II i Geografija religija na prijediplomskom studiju geografije te kolegij Metodologija znanstvenih istraživanja i Jadran u kontekstu Sredozemlja na poslijediplomskom studiju Jadran – poveznica među kontinentima (geografija, povijest). Autor je više od 100 znanstvenih radova i urednik više knjiga, znanstvenih monografija i zbornika radova iz područja geografije otoka, kartografije, historijske, regionalne i pomorske geografije te geografije religija. Godine 2012. objavio je knjigu Geografija otoka Sjeverne Dalmacije. Član je Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2019. Od 2008. do 2011. bio je pročelnik Odjela za geografiju, a od 2011. do 2023. prorektor Sveučilišta u Zadru zadužen za strategiju razvoja, ljudske potencijale i izdavaštvo. U listopadu 2023. godine izabran je za rektora Sveučilišta u Zadru na mandatno razdoblje od 1. listopada 2023. do 30. rujna 2027.