Uključivanje studenata u projekte uređivanja specijalnih knjižnica i znanstvene projekte povezane s pisanom baštinom: stavovi bivših i sadašnjih studenata Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru

Cilj istraživanja provedenog u sklopu ovog rada jest istražiti stavove sadašnjih i bivših studenata Odjela za informacijske znanosti prema stručnoj praksi, pilot projektima, plaćenim i volonterskim radom i ostalim aktivnostima povezanim s baštinskim zbirkama, uređenjem knjižnica i digitalizacijom te njihovim zadovoljstvom i stavovima o korisnosti znanja i vještina stečenih u sklopu tih aktivnosti pri svladavanju studijskog programa i na poslovima koje obavljaju nakon završenog studija. Svrha rada jest utvrditi u kojoj mjeri te aktivnosti pripremaju studente za buduće poslove u knjižnicama, odnosno osiguravaju li, iz perspektive sadašnjih i bivših studenata, takvi oblici nastave potrebne kompetencije za rad u baštinskim zbirkama i općenito u knjižnicama. Istraživanje je provedeno metodom anonimne online ankete. Online anketni upitnik sastojao se od 28 pitanja podijeljenih u četiri grupe pitanja. Poziv za ispunjavanjem ankete bio je poslan diplomiranim i sadašnjim studentima Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koji su tijekom studija sudjelovali na projektima uređenja specijalnih knjižnica te zaštite, digitalizacije i obrade rukopisa i stare i rijetke građe. Uvidom u popise uključenih u navedene aktivnosti zaključeno je da je u njima ukupno sudjelovalo 40-ak diplomiranih i sadašnjih studenata, od kojih je 27 sudjelovalo u istraživanju ispunivši anketu. U istraživanju je primijenjena kvantitativna metoda s pomoću deskriptivne i statističke analize upitnika. Rezultati istraživanja upućuju na to da je uključivanje studenata u aktivnosti uređivanja specijalnih knjižnica te u znanstvene projekte u području kulturne baštine opravdano. Istraživanje je jasno pokazalo da su navedene aktivnosti povećale zanimanje studenata za rad u knjižnici, te da su kod njih snažnije razvili znanja i vještine u onim poslovima koji izravno odgovaraju potrebama zaposlenja diplomiranih informacijskih stručnjaka u knjižnicama. Od poteškoća koje su istaknute u istraživanju ističe se potreba za većom prisutnošću nastavnika-mentora u svakodnevnom radu te na potrebu za osmišljavanjem modela uključivanja takvih aktivnosti u nacionalne organizirane aktivnosti uređivanja knjižnica u sastavu crkvenih ustanova. Rezultati ovog istraživanja mogu biti korišteni za povećanje kvalitete studijskih programa u području informacijskih znanosti, osobito u području oblika i načina izvedbe stručne prakse studenata i njihova uključivanja u projekte i aktivnosti povezane s baštinskim zbirkama i pisanom baštinom.