Nastava Prirode i društva - prostor integracije konkretnih iskustava djeteta

Autori

Tamara Kisovar-Ivanda
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja, Sveučilište u Zadru

Sažetak

U pedagoškoj javnosti katkad susrećemo stav da u nastavi Prirode i društva dolazi do mehaničkog i sukcesivnog spajanja tema iz predmetne nastave, koju susrećemo u višim razredima osnovne škole. Primjerice, teme koje se odnose na orijentaciju u prostoru, orijentaciju u vremenu, teme usmjerene prema različitim životnim zajednicama i sl. Nastavni predmet Priroda i društvo promiče višeperspektivno i integrirano prožimanje sadržaja iz prirodnog i društvenog okruženja djeteta u kojemu djetetu treba omogućiti što više različitih konkretnih iskustava. Omogućiti djetetu integrirano spoznavanje svijeta u kojemu živi, istraživački i na temelju što više različitih višeosjetilnih iskustava, znači stvoriti prostor u kojem se može slobodno razvijati. Postoji bojazan da u procesu promjene statusa nastavnog predmeta Priroda i društvo i fragmentiranju predmetnih područja dolazi do zamjene načela primarne razine osnovnoškolskog obrazovanja onima iz predmetne nastave.

Preuzimanja

Nadolazeće

26.02.2026.

Kako citirati

Kisovar-Ivanda, T. (2026). Nastava Prirode i društva - prostor integracije konkretnih iskustava djeteta. U J. Alić, V. Valjan Vukić, & S. Vrsaljko (Ur.), Nova promišljanja o djetinjstvu II: dijete i prostor (str. 123-134). Morepress Books. https://doi.org/10.15291/9789533316062.10