Dalmatinske bazilike s kupolom (10.-11. stoljeće): njihova uloga u širenju bizantskog arhitektonskog tipa na Zapadu

Autori

Jean-Pierre Caillet
Université Paris Nanterre, Département d'histoire de l'art

Sažetak

Već je ranije skrenuta pažnja na činjenicu da neke katalonske i sjevernotalijanske crkve s kupolom sagrađene oko 1000. godine duguju svoja oblikovna rješenja ranijim bizantskim uzorima. Istovremeno se ne zanemaruje važnost bizantskog utjecaja i na nekoliko dalmatinskih crkava. Ovim se člankom vraćam toj problematici, usmjeravajući svoj interes na neke druge uzore, one iz Južne Italije i Grčke, a zatim posvećujem pažnju ključnim dalmatinskim spomenicima 10. i 11. stoljeća (tj. samim početcima regionalnoga širenja), posebice naglašavajući njihove varijante; osim toga vodi se računa i o – brojem ograničenom, ali ipak uočljivom – protoromaničkom karakteru nekih od tih građevina. Ipak, upravo je povijesnim okolnostima u Južnoj Italiji i u Dalmaciji najlakše pojasniti prevladavajuće veze s bizantskim spomenicima. Konačno, vodeći računa o tome da su najstarije dalmatinske potvrde starije od onoga što se kasnije dogodilo ponajprije u Kataloniji, zaključuje se da su možda upravo dalmatinska rješenja odigrala odlučujuću ulogu u širenju toga arhitektonskog tipa od istočnoga u smjeru zapadnog Mediterana.

Preuzimanja

Objavljeno

09.11.2020.

Kako citirati

Caillet, J.-P. (2020). Dalmatinske bazilike s kupolom (10.-11. stoljeće): njihova uloga u širenju bizantskog arhitektonskog tipa na Zapadu. U M. Jurković & I. Josipović (Ur.), ASPICE HUNC OPUS MIRUM: zbornik povodom sedamdesetog rođendana Nikole Jakšića (str. 247-262). Morepress Books. https://doi.org/10.15291/9789533313047.16