O majstoru ljupkih djela – jedna trečentistička Bogorodica i pokušaj grupiranja drvene skulpture u istočnim Alpama

Eklektični stil ove Bogorodice s Djetetom u polikromiranom drvu iz privatne belgijske kolekcije dovodi se u vezu s ambijentom Salzburga i istočnih Alpa. Konkretno, čvrsta veza sa skupinom drvenih skulptura iz toga prostora omogućuje pobliže objasniti ulogu jednog umjetnika djelatnoga u četvrtom desetljeću 14. stoljeća, a nazvanoga Majstor ustoličenoga Sv. Petra u Aufkirchenu (tal. Maestro del San Pietro in trono di Aufkirchen). Djelo po kojem je nazvan ovaj anonimni majstor potječe iz Južnog Tirola (danas Brixeu, Dijecezanski muzej), dok ostala djela prikazuju temu Bogorodice s Djetetom, a nalaze se u Muzeju za umjetnost u Clevelandu (porijeklom iz kolekcije Rossacher u Salzburgu), zatim u Matreiju (Istočni Tirol), te u Koruškoj, na granici s Istočnim Tirolom, tj. u Schachnernu (danas Gurk, Schatzkammer) i Mitteldorfu. Riječ je o djelima na kojima je raspoznatljiv odjek francuskih modela posredovan tipologijom gotičke kamene skulpture s područja Gornje Rajne, južne Njemačke i središnje Europe, a u razdoblju između posljednja tri desetljeća 13. i početka 14. stoljeća. Čuveni su primjeri Bogorodice s Djetetom na središnjem trimou zapadnoga pročelja katedrale u Freiburgu, zatim prik azi Poklonstva kraljeva u crkvi St. Lorenz u Nürnbergu te u katedrali u Würzburgu, kao i tzv. Salesianerinnenmadonna u Beču. Ova djela, i uopće francusko-porajnski doprinosi, utjecali su na zemlje Češkoga Kraljevstva, posebice na drvenu skulpturu Moravske, pa je tako emblematski primjerak kip Sv. Florijana (oko 1320./1339.), tzv. Ritter u augustinskoj opatiji St. Florian (Gornja Austrija), čiji je linearizam mogao utjecati i na našega majstora. On, međutim, nastoji zadržati pročišćeniju gotičku intonaciju samih oblika u korist naglašene harmonije koja će nadahnuti umjetničko stvaralaštvo Salzburga u drugoj četvrtini 14. stoljeća. Pritom se uloga Salzburga kao raskrižja u blizini tirolskih Alpa i kao važnoga nadbiskupskoga središta ogleda ne samo u promicanju izravnih veza s ostalim središtima Carstva, već i u poticanju narudžbi te u širenju svojega utjecaja kroz riječne doline oko kojih je okupljen najveći broj analiziranih djela, uglavnom između Drave i Inna.