Razmišljanja o poimanju i postojanju umjetnosti Kraljevstva Mallorce u 13. i 14. stoljeću: srednjovjekovna stvarnost ili politički konstrukt 20. stoljeća?

Kraljevstvo Mallorce rođeno je oporukom koju je 1262. godine dao sastaviti Jakov I. Aragonski (1213.-1276.), poznat i kao Jakov Osvajač. Njome je podijelio posjede među svojim sinovima: prvorođenom sinu Petru, kasnije prozvanom Veliki (1240.-1285.), ostavio je Grofoviju Barcelonu s Kraljevstvom Aragona i Valencije, dok je Jakovu II. (Jakov II. od Mallorce; 1243.-1311.) pripalo Kraljevstvo Mallorce, grofovije Roussillon i Cerdagne te Montpellier. Takva politička podjela vrijedila je sve do smrti Jakova Osvajača 1276., a ukupno je trajala manje od jednog stoljeća, do 1344.-1349., kada su spomenuti posjedi vraćeni aragonskoj kruni. U historiografiji se generirao čitav niz katkad oštrih polemika, i to više među povjesničarima nego povjesničarima umjetnosti. Definiciju jedne posebne umjetnosti Kraljevstva Mallorce u vrijeme prvoga gotičkog razdoblja iznio je Marcel Durliat (1917.-2006.) u svom doktoratu iz 1962. godine. Durliat je nastojao dokazati da se umjetnost triju regija (Roussillon, Cerdagne i Mallorca), barem u prvoj polovini 14. stoljeća, razvijala posve neovisno od Katalonije, tj. da nije postojalo nikakvo umjetničko jedinstvo niti u jednoj likovnoj vrsti. Ključno je pitanje pokušati kroz analizu arhitekture shvatiti je li Jakov II. od Mallorce želio promovirati jednu politiku u monumentalnim umjetnostima, kojom bi se jasno naglasila ona njezina svojstva koja je bitno razlikuju od katalonske umjetnosti tog vremena ili onog prethodećeg. Osim rasprave o osobnim i političkim stavovima, pitanje postavljeno u ovom radu traži i raspravu o još jednom problemu – terminologiji. Trebalo bi, naime, možda umjesto o umjetnosti Kraljevstva Mallorce govoriti o umjetnosti određenih regija tijekom razdoblja vladavine kraljeva Mallorce nad njima. Što se mene osobno tiče, sviđa mi se promatrati i zamišljati to razdoblje i tu „umjetničku geografiju” unutar konteksta katalonske i mediteranske stvarnosti toga doba.