Sveta Stošija i zadarska »sloboda«: bilješke o »privilegiju slobode« pape Inocenta III. »kaptolu Sv. Stošije« 1198. godine

Veličanstvenost katedrale Sv. Stošije ilustrira i istovremeno pridonosi ugledu zaštitnice čije su relikvije u grad Zadar donesene početkom 9. stoljeća. Kult Sv. Stošije bio je od iznimne važnosti u povijesti Crkve i grada Zadra čiji je jedan od simbola. Navedeno do izražaja dolazi posebice u privilegiju slobode koji je papa Inocent III. dodijelio „stolnom (katedralnom) kaptolu (lat. capitulum cathedralis) Sv. Stošije” 6. veljače 1198. godine. Kao nastavak grgurovske reforme, pontifikat pape Inocenta III. (1198.-1216.) bio je obilježen jačanjem papinske vlasti i sastavljanjem brojnih dokumenata u papinskoj kancelariji. Među brojnim diplomatskim dokumentima istaknuto mjesto pripada privilegiju slobode „stolnom kaptolu Sv. Stošije”. Sastavljen je svega nekoliko dana nakon izbora Inocenta III., pružao je kanonicima „gotovo svetu” zaštitu, a Papi je omogućavao intervenciju u slučajevima koji se naizgled doimaju nevezanim uz papinstvo, posebice pri širenju venecijanske vlasti na istočnoj obali Jadrana koja je prijetila autonomiji dalmatinskih gradova i papinskim interesima u Dalmaciji. Od 1181. godine povećavao se broj venecijskih ekspedicija prema Zadru i susjednim mu otocima, u vrijeme dok se zadarska Crkva trudila održati svoju neovisnost od patrijarhata u Gradu. U takvim je okolnostima novoizabrani papa Inocent III. omogućio stolnom kaptolu Sv. Stošije, 6. veljače 1198. godine, privilegij „samostalnog odabira biskupa koji ima ključno mjesto u Crkvi i gradu Zadru”. Nakon uvodnog osvrta na ranu romanizaciju historiografske legende o toj „stranoj svetici”, u članku se analizira nekoliko funkcija sjećanja na Stošiju čiji titular istovremeno evocira bliski dodir s papinstvom, autonomiju stolnoga kaptola te slobodu grada Zadra, koju Venecija ugrožava na prijelazu 12. na 13. stoljeće.