Bilješka o portalima Bonina Jakovljeva u Dalmaciji

Autori

Igor Fisković
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti image/svg+xml

Sažetak

Sumirajući znanja i podatke o radu Bonina Jakovljeva iz Milana u Korčuli, Dubrovniku, Splitu i Šibeniku od 1408. do 1428. godine, autor stavlja naglasak na njegovu djelatnost u svojstvu vrsnoga graditelja. Naime, u našoj su se literaturi poglavito cijenila majstorova kiparska umijeća i u svezi s time vrjednovao niz skulpturalnih ostvarenja prepoznatljivo gotičkog izričaja. Dapače je u svim pregledima dalmatinske umjetnosti, pa i leksikonima, on redovito bio zaveden kao "kipar" izrazito lombardskih karakteristika, koje su u regiji značile novinu. Međutim, kako čitanjem arhivskih dokumenata s njegovim spomenom, tako i analizom gradnji na kojima se ističu njemu razložito pripisani monumentalni portali, utvrđuje se da se u navedenim sredinama iskazao i kao vrlo iskusan arhitekt, pače i prestižan projektant. Tomu zaključku upućuju novouočene podudarnosti između tlocrta korčulanske i šibenske katedrale, te pretpostavka da je u Splitu sudjelovao pri oblikovanju raznih komunalnih zdanja, a napose činjenica da je u Dubrovniku i Šibeniku bio naslovljen kao protomagister ecclesiae S. Blasii, odnosno primus magister ecclesiae nuove S. Jacobi. Sva su ta razmatranja dopunjena ikonografskim spoznajama koje su drukčije od dosadašnjih, te se ova kratka studija može smatrati polazištem za potpuniju razradu problema integralnog Boninova opusa na hrvatskoj obali.

Preuzimanja

Objavljeno

09.11.2020.