Julije Klović i tema Uskrsnuća Kristova

Predstavljeno djelo, objavljeno u čast stvaralaštva Nikole Jakšića, dobro upućena u talijansku umjetnost kao i u djelovanje hrvatskih i talijanskih umjetnika, prikazuje ovalnu, fino oslikanu sliku na bakrenoj podlozi, malih dimenzija (132 x 98 mm), sačuvanu u jednoj privatnoj kolekciji (Fig 1.). Predmet, način, boja i obilježja jasno nas navode na razdoblje kasnog djelovanja umjetnika Julija Klovića, rodom iz hrvatskog mjesta Grižane, ali istančani potezi kistom nisu onakvi kakve prepoznajemo u tipičnim djelima toga minijaturista, s obzirom da do danas – koliko znam – umjetniku nisu pripisana djela na metalnoj podlozi. U središtu ovalne slike nalazi se prikaz uskrslog Krista stjegonoše obavijena lepršavom perizomom. U dnu slike, oko sarkofaga, pojavljuje se profil jednoga bradatog vojnika, zatim drugog vojnika u odori s desne strane, dok su u pozadini prikazana još dva čuvara s helebardama. Uz neznatne autorske inačice, naša je slika usporediva s crtežom na papiru iste teme unutar ovala, koji se čuva u grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (GZAH 9007 Klo 1). Navedeni crtež u početku je pripisivan Klovićevu umjetničkom krugu, a poslije, uvjerljivo, i samome Kloviću. Ovaj crtež tintom, razlikuje se od naše slike u nekoliko detalja, tako da oba ostvarenja možemo smatrati autorskim inačicama koje se podudaraju u stilskim i oblikovnim obilježjima. Stilska svježina i bogatstvo pojedinosti vidljivih na slici upućuju nas na to da kao ključni dokaz i terminus ante quem njezina nastanka uzmemo godinu 1569., zabilježenu u dnu stranice, kada je tiskan prijevod Cornelisa Corta, a koji spominje Klovićeve inovacije. Inače, obilježje manirističkih umjetnika, pa tako i samog Julija Klovića, bila je izrada kopija i niza replika već postojećih slika. Treba također reći kako ostaje otvorena mogućnost da je jedan od umjetnika iz kruga oko rimske Palazzo Farnese mogao biti toliko spretan u imitiranju da na ovoj slici primijeni slikarska obilježja poznatog minijaturista, ali je još uvijek prihvatljivija opcija koja vidi samog Klovića kao onoga koji u svojoj kasnoj stvaralačkoj fazi istražuje novu tehniku. Ona se, pak, očito razvila u doticaju sa sjevernjačkim slikarima i u rimskom okruženju, kada se uvriježio običaj slikanja malih formata na bakru, namijenjenih uglavnom kolekcionarima.