Radne vrijednosti i zadovoljstvo poslom s obzirom na neke sociodemografske značajke
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.1223Ključne riječi:
odnos prema radu, rad, radne vrijednosti, vrijednosne orijentacije, zadovoljstvo poslomSažetak
Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi hijerarhija radnih vrijednosti kod zaposlenih, te ispitaju moguće razlike u radnim vrijednostima i zadovoljstvu poslom s obzirom na neka sociodemografska obilježja (spol, dob, stručna sprema, mjesečna primanja i radni staž).
Ispitivanje anketnog tipa bilo je anonimno, a u njemu su sudjelovala 203 ispitanika različitih struka i sociodemografskih obilježja potencijalno relevantnih za dobivanje značajnih indikatora u interpretacijama odnosa prema radu, kao nadopuna relativno malog broja istraživanja u postsocijalističkoj Hrvatskoj. Radne vrijednosti ispitane su Upitnikom radnih vrijednosti (Super, 1970) koji se sastoji od 16 čestica kojima se ispituju dva faktora: intrinzične i ekstrinzične radne vrijednosti. Upitniku je pridružen i skup pitanja kojima se od ispitanika traži da odgovore na pitanja o spolu, dobi, stručnoj spremi, mjesečnim primanjima i radnom stažu (sociodemografske značajke), te da procijene zadovoljstvo poslom na skali od sedam stupnjeva.
Sukladno već poznatim trendovima na koje upućuju postojeća istraživanja radnih vrijednosti na našim prostorima, analiza rezultata pokazala je kako je u hijerarhiji radnih vrijednosti zaposlenih primarno prisutna utilitaristička orijentacija, gdje dominantnu važnost imaju ekstrinzične radne vrijednosti (materijalna kompenzacija i socijalna sigurnost), a determinira ih značajno spol zaposlenika. Zadovoljstvo poslom jest značajan korelat radnih vrijednosti, a od ispitivanih sociodemografskih varijabli determinira ga visina mjesečnih primanja. Ovo istraživanje potvrdilo je neke ranije pretpostavke autora ovog rada kao i rezultate nekih prijašnjih istraživanja. Naime, ona su potvrdila kako se odnos prema radu nije značajnije promijenio usprkos promjeni društvenog ustrojstva (iz socijalizma u kapitalizam).
Reference
Bass, B. M. i Barret, V. G. (1976) Man, Work and Organizations, Boston: Allyn and Bacon Inc.
Locke, E. (1976) The Nature and Causes of Job Satisfaction, u: Dunnete M. D., (ur.), Handbook of Industrial an Organizational Psychology, R. McNally, Chicago, str. 1297- 1349.
Lodahal, T. M. i Kejner, M. (1965) The Definition and measurement of job involment, Journal of Applied psychology, 49, str. 24-33.
Marini, M., Pi-Ling Fan, M., Finley, E. i Beutel, A.M. (1996) Gender and job values, Sociology of Education, 69(1), str. 49-65.
Maslić Seršić, D. i Šverko, B. (2000) Croatian workers in the period of transition: a fiveyear follow-up of job-related attitudes, Social Science Information, 2, str. 363-376.
Maslić Seršić, D., Šverko B. i Galić, Z. (2005) Radne vrijednosti i stavovi prema poslu u Hrvatskoj: što se promijenilo u odnosu na devedesete?, Društvena istraživanja 14(6), str. 1039-1054.
Miliša, Z. (1999) Odgojne vrijednosti rada, Književni krug , Split.
Miliša, Z. i Proroković, A.(1999). Radne vrijednosti i zadovoljstvo životom ovisnika i neovisnika, Napredak, 141 (2), str. 181-190.
Miliša, Z., Rako, A. i Takšić, V. (1988) Vrijednosne orijentacije studenata prema radu, Znanstveno-istraživački odsjek RZ RK SSOH, Zagreb.
Miliša, Z i Perin, V. (2002) Rad - odgojna vrijednost u komunama za ovisnike, Digital Pint, Rijeka.
Miliša, Z., Takšić, V. (1997) Studenti, droga, odnos prema radu i religija, Napredak, 138(4), str. 389-397.
Peračković, K. (2002) Čimbenici nesigurnosti zaposlenja u Hrvatskoj, [Internet], http://www.hsd.hr/revija/pdf/3-4 2002/Peračković.pdf>
Petz, B. (1992) Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zagreb.
Super, D.E. (1970) The work values, u: Zytowski, D.G. (ur.), Conterporary Approaches to Interest Measurement, University of Minneapolis Press, Minneapolis, str. 189-205.
Super, E. D. i Šverko, B. (1995) Life roles, Values and Careers, Josey-Bass, Publishers San Francisco.
Škegro, I. (2008) Radne vrijednosti i zadovoljstvo poslom na područjima posebne državne skrbi, Diplomski rad, Odjel za psihologiju, Sveučilište u Zadru.
Šverko B., Ajduković. D., Hajc, L., Kulenović, A., Prišlin, R. i Vizek-Vidović, V. (1980) Psihosocijalni aspekti izbora obrazovanja i zanimanja, CDD SSOH, Zagreb.
Šverko, B. (1991) Značenje rada u životu pojedinca: radne vrijednosti, važnost rada i otuđenje, u: Kolesarić, V., Krizmanić, M. i Petz, B. (ur.), Uvod u psihologiju, Prosvjeta, Bjelovar, str.17-56.
Terkel, S. (1975) Working, The Hearest Corporation, New York.
Weber, M.(1989) Protestantska etika i duh kapitalizma, Veselin Masleša, Sarajevo.
