Psihosomatika vrline u doba senzibiliteta

Autor(i)

  • Ivana Zagorac Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet

DOI:

https://doi.org/10.15291/ai.1271

Ključne riječi:

bolest, doba senzibiliteta, Julija ili Nova Heloiza, Jean-Jacques Rousseau, vrlina

Sažetak

Nakon kratkog osvrta na razdoblje druge polovine 18. stoljeća i elemente prema kojima se kaonjegova ključna karakteristika izdvajaju ekstenzivne analize fenomena senzibiliteta, rad skiciradva prevalentna pravca istraživanja: prvi, situiran unutar medicinskog diskursa 18. stoljeća kojisenzibilitet imenuje uzročnikom "živčanih bolesti" te drugi, onaj filozofijski, koji senzibilitet vidikao instrument za postizanje vrline. Stapanje medicinsko-filozofijskih dijagnoza oprimjeruje seosvrtom na Rousseauovu naslovnu junakinju iz Julije ili Nove Heloize. Time se zaključno stvarajupretpostavke za tematiziranje oboljeloga tijela, koje upravo vizualno neugodnim znakovimasvoje bolesti svjedoči o moralno ugodnim, dapače i visoko poželjnim, karakteristikama osobe.

Reference

Barker-Benfield, G. J. (1996), The Culture of Sensibility: Sex and Society in Eighteenth- Century Britain, University of Chicago Press.

Cheyne, G. (1733), English Malady, or a Treatise of Nervous Diseases of all Kinds, London−Dublin, S. Powell.

Crane, R. S. (1934), Suggestions towards a Genealogy of the "Man of Feeling", Journal of English Literary History, god. 1, sv. 3, str. 205−230.

Frye, N. (1956), Towards Defining an Age of Sensibility, Journal of English Literary History, god. 23, sv. 2, str. 144−152.

McAlpin, M. (2007), Julie’s Breasts, Julie’s Scars: Physiology and Character in La Nouvelle Héloïse, Studies in Eighteenth Century Culture, god. 36, str. 127−146.

Meijer, A. (1998), The Pure Language of the Heart: Sentimentalism in the Netherlands 1775−1800, Rodopi.

Mullan, J. (1990), Sentiment and Sociability. The Language of Feeling in the Eighteenth Century, Oxford, Clarendon Press.

Murray, C. J. (ur.) (2004), Encyclopedia of the Romantic Era, 1760–1850, New York & London, Fitzroy Dearborn.

Riskin, J. (2002), Science in the Age of Sensibility: The Sentimental Empiricists of the French Enlightment, Chicago, University of Chicago Press.

Rousseau, G. S. (1990), The Languages of Psyche: Mind and Body in Enlightenment Thought, University of California Press.

Rousseau, G. S. (2004), Nervous Acts: Essays on Literature, Culture and Sensibility, Houndmills, Basingstoke, Palgrave.

Rousseau, J.-J. (1962), Julija ili nova Heloiza I–II, Zagreb, Naprijed.

Rousseau, J.-J. (1982), Ispovijesti II, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske.

Rousseau, J.-J. (2004), Letter to d’Alembert, and Writings for the Theatre, Allan Bloom, Charles Butterworth, Christopher Kelly (ur. i prev.), Darthmouth College, Hanover, New Hampshire, USA, University Press of New England.

Rousseau, J.-J. (2007), Emile, Or on Education, NuVision Publications, LLC.

Stephanson, R. (1988), Richard’s "Nerves": The Physiology of Sensibility in Clarissa, Journal of the History of Ideas, god. 49, sv. 2, str. 267−285.

van Sant, A. J. (2004), Eighteenth-Century Sensibility and the Novel. The Senses in Social Context, Cambridge, Cambridge University Press.

Vila, A. C. (1997), Beyond Symphaty: Vapors, Melancholia, and the Pathologies of Sensibility in Tissot and Rousseau, Yale French Studies 92, str. 88–101.

Vila, A. C. (1998), Enlightenment and Pathology: Sensibility in the Literature and Medicine of Eighteenth-Century France, JHU Press. Wollstonecraft, M. (1999), Obrana ženskih prava, Zagreb, Ženska infoteka.

Zagorac, I. (2010), Rehabilitacija senzibiliteta. Filozofijska konstrukcija senzibilnog čovjeka, Filozofska istraživanja, god. 30, sv. 1−2 (117–118), str. 123−140.

Preuzimanja

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak