Izazovi i snage obitelji i škole uz SCORE-15
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.4388Sažetak
Dok se obitelj suočava s testiranjem vlastite otpornosti na jednoj strani, nerijetko na drugoj, najranjiviji član, ujedno i najsnažniji, pokazuje simptome ponašanja šaljući signale za pomoć da „negdje” nešto ne funkcionira. Ukoliko je to dijete učenik, tada mu zasigurno nije od koristi linearni pristup institucionalne podrške, gdje je za svoje ponašanje označeni pojedinac koji se treba promijeniti i prilagoditi pravilima (škole). Uzrok se nalazi u podsloju simptoma koji nastavno osoblje, primarno stručni suradnik, razumije uz pomoć ostalih članova obiteljskog sustava, intenzivirajući komunikaciju i međusobno razumijevanje zajedničkih ciljeva. Cilj istraživanja bio je ispitati izazove i snage s kojima se suočavaju obitelji iz perspektive stručnih suradnika primjenom deskriptivne, kauzalne i metode procjenjivanja. Eksplikacijom nalaza na osnovi instrumenta SCORE-15 dobiveni rezultati potvrđuju da u više od 50 % slučajeva opservirane obitelji primjenjuju obrazac ponašanja usmjeren očuvanju tradicionalnih vrijednosti (morfostaza) s otporom prema prihvaćanju promjena od mlađih generacija (mofogeneza) te „bez povjerenja i obiteljske kohezije, suočavaju se s izazovima u balansiranju funkcionalnim odnosima unutar obiteljskog sustava”. Također i da stručni suradnici nailaze na poteškoće u primjeni sistemske paradigme te da u radu najčešće prevladava linearni pristup. Kada je riječ o institucionalnoj podršci s naglaskom na školski sustav, nalazi potvrđuju i linearno zasnovane akcije u smjeru tretiranja pojavnih oblika uočenih simptoma, ali ne i uzroka koji su do izazova u ponašanju djece i doveli, što se u konačnici reflektira na nezadovoljstvo vlastitim radom kod stručnih suradnika. Prostor za uspostavljanje partnerstva vidimo u rezultatima koji predstavljaju obitelji koje posjeduju vrijednosti poput njegovanja istine, hrabrosti i osobnih resursa uz pomoć kojih prebrođuju probleme, gdje se među prioritetima nalazi i zaštita najmlađih – djece, dok je kod stručnih suradnika potvrđena sistemska perspektiva kada je u pitanju nada da se obitelj može nositi s razvojnim izazovima.


