Iluzije imaginacije kao analogije za utjecaj pasivnih afekata na djelovanje i rasuđivanje
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.4848Ključne riječi:
afekti, imaginacija, ideje, B. Spinoza, spoznaja, prosudbaSažetak
Rezultati ovoga istraživanja proizlaze iz analize Spinozina originalnoga filozofskog promišljanja o idejama imaginacije i o procesu njihova nastajanja u analogiji s idejama afektivnih stanja tijela, odnosno u analogiji s afektima. U članku se proučavaju filozofske ideje Barucha Spinoze s fokusom na specifičnost sposobnosti imaginacije i iluzijā koje mogu nastati ovom spoznajnom sposobnošću čime na analogijski način ukazuju na suodnos pasivnih afekata, prosudbe i djelovanja. Rezultati komparacije utjecaja iluzijā nastalih imaginacijom i utjecaja pasivnih afekata na spoznaju, rasuđivanje i djelovanje ukazuju na njihova slična obilježja. Usprkos pojavljivanju neadekvatnih i iluzornih imaginativnih ideja u iskustvu koje je, prema Spinozi, nemoguće ukloniti, spoznaja i osviještenost o njihovoj neadekvatnosti i neistinitosti snažno utječu na našu prosudbu i zaključivanje, pa time slabi njihov utjecaj. Jednako tako, pri razumijevanju pasivnih ili negativnih afekata kao pokazatelja promjene stanja afektiranoga tijela i ideja takvih promjena, spoznajemo ove vrlo često intenzivne afekte kao neodgovarajuće čimbenike koji bi nas vodili u prosuđivanju i djelovanju.
Reference
Kant, I. (1984). Kritika čistog uma. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Nadler, S. (2006). Spinoza’s Ethics. An Introduction. Cambridge: Cambridge University Press.
Parkinson, G. H. R. (1969). Language and Knowledge in Spinoza, Inquiry. 12 (1–4): 15–40.
Ravven, H. M. (2001). Some Thoughts on What Spinoza Learned from Maimonides on the Prophetic Imagination: Part Two: Spinoza’s Maimonideanism, Journal of the History of Philosophy. 39 (3): 385–406.
Ravven, H. M. (2012). Spinoza’s Rupture with Tradition – His Hints of a Jewish Modernity. U: Ravven, H. M., Goodman, L. E. Jewish Themes in Spinoza’s Philosophy. (187–223). New York: State University of New York Press.
Ricoeur, P. (2024). Lectures on Imagination. University of Chicago Press.
Spinoza, B. (2006). Traktat o poboljšanju razuma. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Spinoza, B. (2000). Etika: Dokazana geometrijskim redom. Zagreb: Demetra.
Spinoza, B. (2006). Teologijsko-politička rasprava, Zagreb: Demetra.
Savan, D. (1958). Spinoza and Language, The Philosophical Review. 67 (2): 212–225.
Shapiro, L. (2017). Affective Imaginative Associations. U: Melamed, Y. Y. Spinoza’s Ethics. A Critical Guide. (217–218). Cambridge: Cambridge University Press.
Sheldon, M. (1979). Spinoza, Imagination and Chaos, Southern Journal of Philosophy. 17 (1): 119–132.
Wolfson, H. A. (1961). The Philosophy of Spinoza. Tracing the Latent Processes of His Reasoning. New York: Harvard University Press.
Zovko, M. E. (2012). Naturalism and Intellectualism in Plato and Spinoza. U: Arndt, A., Zovko, J. (ur.). Freiheit und Determinismus (11–62). Erlangen: Wehrhahn.
