Individualni i kontekstualni čimbenici učitelja i stručnih suradnika u kontekstu osiguravanja efektivnoga inkluzivnog okruženja
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.4849Ključne riječi:
odgojno-obrazovna inkluzija, socijalna podrška nadređenih, osobine ličnosti, osobne i profesionalne kompetencijeSažetak
U okviru razumijevanja uloge i važnosti inkluzivnoga obrazovanja i prihvaćanja razlika, a u kontekstu ovoga istraživanja, važno je istaknuti da je navedeni diskurs usmjeren na uvažavanje i prihvaćanje razlika kao poticaja u odgojno-obrazovnome radu, a ne prepreke, uz ravnomjernu optimizaciju organizacijskih, kadrovskih, materijalnih pretpostavki za uspješnu inkluziju. Cilj je istraživanja utvrditi izraženost pojedinih dimenzija ličnosti kod učitelja i stručnih suradnika te utvrditi razinu percepcije školske klime i socijalne podrške nadređenih i ostalih kolega kod učitelja i stručnih suradnika. Socijalna interakcija i podrška u okviru ovoga istraživanja podrazumijeva važnost jasnoga pozicioniranja svakoga ključnog suradnika u organizaciju i provedbu odgojno-obrazovne inkluzije prihvaćanjem svakoga sudionika kao jednako važnoga u radu. Danas je koncept inkluzivnoga odgoja i obrazovanja u nekim zemljama temeljno načelo koje se prepoznaje u različitim modelima školovanja, a koji se neprestano vrjednuju i unaprjeđuju u smislu povećanja kvalitete cjelovite odgojno-obrazovne prakse. Osobine ličnosti, koje su dio istraživačkoga konteksta ovoga rada, prezentiraju se prikazom ekstraverzije, savjesnosti, emocionalne stabilnosti i ugodnosti. Ističe se njihova velika važnost u kontekstu provedbe obrazovne inkluzije, posebno kod nastavnika i stručnih suradnika koji su ključni dionici inkluzivnih obrazovnih politika. U istraživanju su sudjelovala ukupno 232 odgojna djelatnika (140 iz Dalmacije i 92 iz Slavonije, 145 iz redovne osnovne škole te 87 iz posebnih odgojno-obrazovnih ustanova), od čega 78 učitelja predmetne nastave, 61 učitelj razredne nastave, 55 učitelja edukacijskih rehabilitatora te 38 stručnih suradnika. Kako su rezultati istraživanja pokazali da su utvrđene statistički značajne pozitivne korelacije podrške nadređenih i kolega s inkluzivnim okruženjem te da se istovremeno nisu pokazale statistički značajne korelacije školske klime i inkluzivnoga okruženja, s visokom se tendencijom naglašava potreba za jasnom ulogom svih ključnih dionika u procesu inkluzije. Stoga je važno istaknuti da u profesionalnome razvoju učitelja i stručnih suradnika treba uzeti u obzir ne samo znanstvene i stručne kompetencije nego i osobine ličnosti koje podržavaju inkluzivne vrijednosti kao temeljan preduvjet kvalitetnoga inkluzivnog okruženja.
Reference
AINSCOW, M. (2005). Developing inclusive education systems: What are the levers for change?, Journal of Educational Change. 6 (2), 109–124.
AINSCOW, M., HOWES, A., FARRELL, P., FRANKHAM, J. (2003). Making sense of the development of inclusive practices, European Journal of Special Needs Education. 18 (2): 227–242. s://doi.org/10.1080/0885625032000079005
BOOTH, T., AINSCOW, M. (2011). The index for inclusion: Developing learning and participation in schools. Centre for studies on Inclusive education. ://www.eenet.org.uk/resources/docs/Index%20English.pdf.
BUGGLE, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
FERGUSON, D. L. (2008). International trends in inclusive education: The continuing challenge to teach each one and everyone, European Journal of Special Needs Education. 23 (2): 109–120.
HENDERSON, T. A., MAPP, L. K. (2002). A New Wave of Evidence: The Impact of School, Family, and Community Connections on Student Achievement. Southwest Educational Development Laboratory, National center for family and community in schools. :// www.sedl.org/connections/resources/evidence.pdf
HENDERSON, T. A., MAPP, L. K. (2002). A New Wave of Evidence: The Impact of School, Family, and Community Connections on Student Achievement. Southwest Educational Development Laboratory, National center for family and community in schools. ://www.sedl.org/connections/resources/evidence.pdf
KUDEK MIROŠEVIĆ, J. (2007). Inclusive education in Croatia. Regional Workshop-Europe on Inclusive Education, UNESCO, Sinaia, Romania. 14-16 June 2007. ://www.ibe.unesco.org/fileadmin/user_upload/Inclusive_Education/Reports/sinaia_07/croatia_inclusion_07.pdf
KARAMATIĆ BRČIĆ, M. (2013). Upitnik inkuzivnog okruženja. U: Karamatić Brčić, M. Organizacija, sadržaji i način provođenja inkluzivnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi (doktorski rad). Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu.
MACFARLANE, K., WOOLFSON, L. M. (2013). Teacher attitudes and behavior toward the inclusion of children with social, emotional and behavioral difficulties in mainstream schools: An application of the theory of planned behavior, Teaching and Teacher Education. 29: 46–52. s://doi.org/10.1016/j.tate.2012.08.006
MLAČIĆ B., GOLDBERG L. R. (2007). An analysis of a cross-cultural personality inventory: The IPIP Big-Five factor markers, Journal of Personality Assessment. 88 (2): 168–77. doi:10.1080/00223890701267993
POROPAT, A. E. (2009). A meta-analysis of the Five-Factor Model of personality and academic performance, Psychological Bulletin. 135 (2): 322–338. s://doi.org/10.1037/a0014996
RIZKIAH, S., KURNIAWATI, F. (2019). The relationship between personality traits and attitude toward inclusive education in Indonesian preschool teachers, International Journal of Learning, Teaching and Educational Research. 18 (11): 47–60. s://doi.org/10.26803/ijlter.18.11.4
SCHWAB, S., HELLMICH, F., GÖREL, G. (2020). The role of pre-service teachers’ individual characteristics in their attitudes toward inclusive education, International Journal of Inclusive Education. 24 (7): 702–719. s://doi.org/10.1080/13603116.2018.1482019
SLEE, R. (2001). Social justice and the changing directions in educational research: The case of inclusive education, International Journal of Inclusive Education. 5 (2–3): 167–177. www.sedl.org/connections/resources/evidence.pdf
ŠIMUNIĆ, A. (2016). Skala socijalne podrške na poslu i u obitelji. U: Tucak Junaković, I., Burić, I., Ćubela Adorić, V., Proroković, A., Slišković, A. (ur.), Zbirka psihologijskih skala i upitnika, svezak 8. (45–54). Zadar: Sveučilište u Zadru.
VELKI, T., KUTEROVAC JAGODIĆ, G. (2023). Provjera ekološke valjanosti Hrvatskog upitnika školske klime za nastavnike s različitih odgojno-obrazovnih razina, Društvena istraživanja. 32 (3): 493–516. s://doi.org/10.5559/di.32.3.06
ZAKONU O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA (NN 87/2008).
MAKOELLE, T. M., BURMISTROVA, V. (2024). Teachers’ Personality Traits That Promote Students’ Trust within an Inclusive Environment in the Classroom, U Trust and Psychology – Who, When, Why and How We Trust.
IntechOpen s://www.researchgate.net/publication/384176208_Teachers’_Personality_Traits_That_Promote_Students’_Trust_within_an_Inclusive_
Environment_in_the_Classroom
