Utjecaj medijskog nasilja na adolescente i obitelj
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.1212Ključne riječi:
adolescenti, mediji, medijska i obiteljska pedagogija, nasilje, uloga obiteljiSažetak
U radu se polazi od aktualnih problema post-modernog društva koje je obilježeno informacijskom tehnologijom i komunikacijom. Značajno je da putem medija, posebice elektronskih (internet, blogging, video igrice) komunikacija postaje poveznicom svijeta brzih promjena i inovacija. Upravo takav svijet današnjice, dakle svijet novih potreba mladih za informiranjem, za inovacijama i komunikacijom te novom vrstom zabave ima dvostruku ulogu. S jedne strane,beznačajno pretvara u značajno, odnosno nepoznato u poznato, što omogućava uspješnu efektivnost u obrazovanju, dok s druge strane promovira nasilje. To je dovoljan razlog da se istakne značenje medijske i obiteljske pedagogije u empirijskim analizama fenomena nasilja i edukaciji mladih i njihovih roditelja.Danas su mediji dio obiteljskog ozračja te svojim postojanjem i porukama djeluju na obitelj i njezine članove, ali o upotrebi medija i njihovim pozitivnim ili negativnim učincima odgovorno odlučuju sami članovi obitelji. Može se reći da su roditelji neizbježan medijski socijalizator i jedan od presudnih čimbenika koji omogućuje djeci i mladima razlikovati fikciju od stvarnosti te pozitivne od negativnih sadržaja.Pod pojmom medijskog nasilja podrazumijeva se: indoktrinacija, laž, diskriminacija, uvrede, ucijene i rasna segregacija djece i mladih. Navodi se da su mediji (TV, filmovi, internet, blogging, video igrice) potencijalno moćni manipulatori koji vode samo kratkoročnoj ugodi, a zapravo prevladava dugoročno gubljenje osobnosti. Mogućnost rješavanja problema po pitanju nasilja u medijima vidi se u medijskoj i obiteljskoj pedagogiji.
Reference
Anderson, C. A. i Bushman, B. J. (2001) Effect of violent video games on aggressive behavior, aggressive cognition, aggressive affect, psysiological arousal, and prosocial behavior: A meta-analytic review of the scientific literature, Psychological Science,12, 353.
Anderson, C. A., Berkowitz, L., Donnerstein, L., Huesmann, L. R., Johnsin, J. D., Linz, D., Malamuth, N. M. i Wartella, E. (2003) The Influence of media violence on youth, Psychological Science in the Public Interest, Vol.4, No. 3/2003, str. 81-110.
Baacke, D. (2007) Medienpadagogik, Tübingen, Max Niemeyer Verlag.
Bandura, A. i Walters, R. H. (1959) Adolescent aggression, New York, Ronald.
Bandura, A., Ross, D. i Ross, Sh. A. (1961) Transmission of Aggression trough Imitation of Aggressive Models, Journal of Abnormal and Social Psychology, 63, str. 577-582.
Bilić, V. i Zloković, J. (2004) Fenomen maltretiranja djece, Zagreb, Ljevak.
Buchanan, A. M., Gentile, D. A., Nelson, D. A., Walsh, D .A. i Hensel, J. (2002) What goes in must come out: Childrens media violence consumption at home and aggressive behaviors at school. Paper presented at the International Society for the Study of Behavioural
Develompent Conference, Ottawa, Ontario, Canada. URL: www.mediafamily.org/research/report_issbd_2002.shtml
Buchanan, J. P. (2003) Smrt Zapada, Zagreb, Kapitol.
Bushman, B. J. i Huesmann, L. R. (2001) Effects of televised violence on aggression. In D.G. Singer i J. L. Singer (Eds.), Handbook of children and the media (Ch. 11, pp.223-254), Thousand Oaks, CA: Sage.
Choen, S. (1980) Folk Delvis and Moral Panicss, London, Oxford- Martin Robertson, European Monetary System. University of Illinois EUC Working Paper, Vol.1, No. 1.
Erikson, E. (1980) Identity and life cycle, New York, Norton.
Gross, E. F. (2004) Adolescent Internet use: What we expect, what teens report, Applied Developmental Psychology, 25/2004, str 633-649.
Huesmann, R. L., Moise-Titus, J., Podolski, Ch. i Eron, L. D. (2003) Longitudinal Relations Between Children’s Exposure to TV Violence and Their Aggressive and Violent Behavior in Young Adulthood: 1977-1992, Developmental Psychology, Vol.39, No. 2, str. 201-221.
Hug, T. (2007) Aufwachsen im Medienzeitalter – Uberlegungen zu den veranderten aufgabenbereichen und Zustandigkeit der Medienpadagogig, Institut fur Erzhienugswissenschaft der Uni Innstruck.
Ilišin, V., Marinović-Bobinac, A. i Radin, F. (2001) Djeca i mediji, Zagreb, IDIS.
Ilišin, V. (2003) Mediji u slobodnom vremenu djece i komunikacija o medijskim sadržajima, Medijska istraživanja, 9(2), str. 9-34.
Kaiser Family Foundation (2005) Generation M: Media in the lives of eight to eighteen year olds. URL: http://www.kff.org/entmedia/entmedia03905pkg.cfm
Košir, M., Zgrabljić, N. i Ranfl, R. (1999) Život s medijima – priručnik o odgoju za medije, Zagreb, Doron.
Lacković-Grgin, K. (2006) Psihologija adolescencije, Jastrebarsko, Naklada Slap.
McNamara, S. (2000) Stress and Young People: What's New and What Can We Do?, London/New York, Continuum.
Miliša, Z. (2006) Manipuliranje potrebama mladih, Zagreb, MarkoM.
Miliša, Z. i Zloković, J. (2008) Odgoj i manipulacija djecom u obiteljima i medijima, Zadar-Rijeka, MarkoM.
Mrkonjić, A. i Miliša, Z. (2005) Sociopedagoške teme, Rijeka, DigitalPoint.
Nathanson, A. I. (1999) Identifying and explaining the ralationship between parental mediation and children’s aggression, Communication Research, 26, str. 124-143.
Schrob, B. (1995) Medienaltag und Handeln. Medienpadagogik in Geschichte, Forschung und Praxis, Opladen: Gmbh.
Theunert, H. (2006) Gewalt in den Medien – Gewalt in der Rälitat, München Verlag, KoPad.
Tremblay, R. E. (2000) The development of aggressive behavior during childhood: What have we learned in the past century? International Journal of Behavioral Development, 24, str. 129-141.
Trstenjak, T. (2006) Masovni mediji – poticaj ili smetnja obiteljskom dijalogu, Obnovljeni život (61) 4, str. 479-488.
