Zlouporaba alkohola među učenicima srednje strukovne škole
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.1224Ključne riječi:
alkohol, prevencija, srednja strukovna škola, učenici, zlouporabaSažetak
U ovom radu razmatraju se osnovne značajke vezane uz problematiku zlouporabe alkohola kod adolescenata koji pohađaju srednju strukovnu školu. Istraživanje je provedeno među učenicima tijekom veljače - travnja 2008. godine u Školskom centru za strukovna zanimanja grada Viteza (Bosna i Hercegovina), u kojem prema najnovijim podatcima (lipanj 2009.) živi preko 60% hrvatskog stanovništva. Uzorak dobiven slučajnim izborom sastojao se od 200 učenika različitog spola, dobnih skupina, školskog uspjeha i obiteljske situacije. Cilj rada bio je dobiti što cjelovitiju sliku o konzumaciji alkohola među učenicima strukovne škole koja uključuje odgovore na niz pitanja, od količine alkohola koju učenici povremeno ili redovito piju, učestalosti opijanja, do razlika između muškog i ženskog spola, vrste alkohola koji se najčešće konzumira, povezanosti pijenja s školskim uspjehom, obiteljskom situacijom, provođenjem slobodnog vremena i drugo. Korišten je standardizirani anketni upitnik izrađen u svrhu ovog istraživanja. Rezultati su potvrdili postavljenu glavnu hipotezu da učenici srednje strukovne škola značajno konzumiraju alkohol i da se relativno često opijaju. Također, dobiveni su mnogobrojni podatci koji jasno ukazujuna zabrinjavajuće slabu provedbu preventivnih zahvata u suzbijanju zlouporabe alkohola kod mladih jer kod ispitanika nije formiran stav protiv pijenja alkoholnih pića.Dobiveni rezultati pokazuju izrazito zabrinjavajuću sliku konzumacije alkohola od strane učenika i učenica nama susjedne države. Moglo bi se reći da se zlouporaba proširila na gotovo sve učenike i učenice ovog uzrasta. Očito je da se pijenje alkohola, čak i povremeno opijanje, tolerira i drži društveno prihvatljivim ponašanjem mladeži, jer se sankcionira isključivo kad mladi pod utjecajem alkohola učine druga društveno kažnjiva djela. Dobiveni podatci su uspoređeni snekim rezultatima ESPAD istraživanja provedenog u Europskoj uniji i Hrvatskoj 2007. godine koji su pokazali da hrvatska mladež konzumira alkohol iznad europskog prosjeka (od visokog sedmog mjesta 2003. tijekom zadnjih pet godina "popela" se u neslavnu skupinu prvih triju mjesta). Istraživanje provedeno u susjednoj državi pretežno među Hrvatima, ali i učenicima drugih nacionalnosti (Bošnjaci, Srbi) pokazuje da je i među učenicima hrvatske manjine situacija jednako dramatična kao i u Hrvatskoj. Teško je oduprijeti se dojmu da su tranzicijske teškoće na ovim prostorima u svom najgrubljem obliku najviše pogodile mlade.
Reference
Bastašić, Z. ( 1995 ) Pubertet i adolescencija, Zagreb, Školska knjiga.
Bognar, L. (2005) Pedagoški aspekt problema ovisnosti kod mladih, Pedagogijska istraživanja, 37; 1, str. 113-125.
Breitenfeld, D. (2003) Oglašavanje alkohola na tržištu, u: Golik-Gruber, V. (ur.) Zbornik stručnih radova alkohološkog glasnika, Zagreb: KLA Zagreb.
Buljan, D., Thaller, V. (2003) Fetusni alkoholni sindrom (FAS), u: Golik-Gruber, V. (ur.), Zbornik stručnih radova alkohološkog glasnika, Zagreb: KLA Zagreb.
Davison, G. C., Neale, J. M. (1999) Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Delević, Ž. (1988) Kako preživeti alkoholizam muža: socijalno psihijatrijski aspekti alkoholizma muža, Beograd: Eksportpres.
Horvat, N. (2003) O alkoholizmu: što, kako i zašto, Varaždin: Stanek.
Hudolin, V. (1989) Alkoholno piće i mladi, Zagreb: Školska knjiga.
Hudolin, V. (1982) Što je alkoholizam, Zagreb: JUMENA.
Itković, Z., Nenadić-Bilan, D. (1995) Obitelj, škola, droga, Zadar: Zadarska tiskara.
Kapetanović Bunar, E. (1985) Alkoholizam – život na dva kolosijeka, Ljubljana: ČGP DELO.
Kuzman, M. (2003) Zlouporaba alkohola i droga kod mladeži, Zagreb: Zavod za javno zdravstvo.
Manenica, B. (1994) Ovisnosti, Zagreb: August Šenoa.
Markotić-Bogavčić, G. (1993) Alkoholizam i agresivno ponašanje, Socijalna psihijatrija, 21(1-2), str. 83-88.
Mesić, M. i Petani-Panza S. (2002) Koliko učenika s područja Zadra uzima cigarete, alkohol, travu i teže droge i koliko često?
Mihaljević, J. (2003) Ovisnost o drogi i alkoholu: bolest – liječenje – prevencija, Livno: Matica hrvatska, Mladež HDZ-a BiH.
Nazor, M. (1998) Zlouporaba alkohola među sednjoškolcima u Splitu, Školski vjesnik, 47 (1), str. 15-22.
Rimac, I. (2006) Alko-groznica subotnje večeri, Jutarnji list: 2. lipnja.
Shapiro, S. (2001) Alkohol i ostale droge, Zagreb: Forum za slobodu odgoja.
Stanić, I. (1993) Srednjoškolci i konzumiranje alkohola, Školski vjesnik, 43 (1), str. 39-48.
Šverko, B. (1995) Psihologija - udžbenik za gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.
Mladi za mlade (1999) Alkohol - život je previše dragocjen da biste ga utopili, Zagreb:
Klinika za dječje bolesti Zagreb.
Tobler, G. (1987) Život bez alkohola, Beograd: Odeljenje za hrišćansku umerenost.
Topić, E. (2001) Metabolizam alkohola i biokemijski učinci, Zagreb: Medicinski fakultet, str. 11-24.
Ziherl, S. (1990) Kako svladati alkohol, Ljubljana – Zagreb: Založba Mladinska knjiga.
Wolfl, D. (1994) Alkoholizam, Što je to?, Zagreb: Alineja.
