Uporaba lijekova srednjoškolaca i studenata u Zadru (pilot istraživanje)
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.1245Ključne riječi:
alkohol, bolest, lijekovi, mladež, uporaba, zdravlje, zlouporabaSažetak
Još davne 1804. stručnjaci s područja farmakologije bili su zainteresirani za lijekove na bazi opijuma, svjesni njihovih terapijskih učinaka. Godine 1925. ustanovljena je kemijska formula morphina, derivata opijuma, što predstavlja značajan pomak u razvoju, proizvodnji i medicinskoj terapiji lijekovima (Richard i Senon, 1999: 279). "Ali, prekomjerna doza može uzrokovati zastoj disanja i smrt konzumenta", ističe dr. Lucas Salamon (2010: 116). On naglašava da svaka zlouporaba lijekova, napose iz skupine sedativa, stimulansa i analgetika, na isti način kao konzumiranje opojnih droga djeluje na mozak, noseći rizik trovanja, nastanak psihičke i fizičke ovisnosti, i/ili smrti. No, ta izvješća ne sprečavaju da sve veći broj ljudi prekomjerno koristi lijekove. Prema nekim procjenama više se mladih u dobi od 16 do 24 godine "drogira" lijekovima nego svim ostalim drogama, uključujući i marihuanu. Problem je posebno izražen u SAD, gdje zlouporaba kontroliranih lijekova izaziva više smrtnih slučajeva nego bilo što drugo, s izuzetkom automobilskih nesreća. Sve više se govori o lijekovima kao "novim drogama".Prikazano pilot-istraživanje provedeno je među 300 srednjoškolaca i studenata u Zadru U radu se iznose podatci koji barem djelomično rasvjetljavaju stavove i odnos mladih prema lijekovima: proširenost zlouporabe, razloge, informiranost o štetnim posljedicama po zdravlje, skupine najčešće korištenih lijekova, konzumiranje s alkoholom i slično. Relativna marginalizacija ovog problema u školskim preventivnim programima zahtjeva sustavno promišljanje problema.
Reference
Agar, M., & Reisinger, H.S. (2001) Trend theory: Explaining heroin use trends. Journal of Psychoactive Drugs, 33, 203-212.
Bachman, J.G., O'Malley, P.M., Schulenberg, J.E., Johnston, L.D., Bryant, A.L., Merline,
A.C. (2002). The decline of substance use in young adulthood: Changes in social activities, roles, and beliefs. Mahwah, New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates.
Bastašić, Z. (1995). Pubertet i adolescencija. Zagreb, Školska knjiga.
Berbatis, C. G., Sunderland, V. B. & Bulsara, M. (2002). Licit psychostimulant consumption in Australia, 1984–2000: international and jurisdictional comparison. Medical Journal of Australia, 177, 539–543.
Butorac, K. (1996): Socijalno-demografska, ponašajna i obilježja ličnosti delinkvenata ovisnika o drogama u Republici Hrvatskoj. Doktorska disertacija, Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu.
Collins, S. (2003). Young people, alcohol and supervision orders. Youth Justice, 3, 169- 182.
Cvjetković, B. (1999). Hoće li svijetom zavladati droga? Split: Laus.
Darboe, M.N. (1996). Abuse of dextromethorphan-based cough syrup as a substitute for licit and illicit drugs: a theoretical framework. Adolescence, 31,121, 239-245.
Flood-Page, C., Campbell, S., Harrington, M., Miller, J. (2000). Youth Crime: Findings From the 1998/99 Youth Lifestyle Survey. London. Home Office.
Greenhill, L. L., Pliszka, S., Dulcan, M. K., Bernet, W., Arnold,V., Beitchman, J., Benson, R.
S., Bukstein, O., Kinlan, J.,McClellan, J., Rue, D., Shaw, J. A. & Stock, S. (2002). Practice parameter for the use of stimulant medications in the treatment of children, adolescents, and adults. Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, 41, 26S–49S.
Gajski, L. (2009). Lijekovi ili priča o obmani. Zašto raste potrošnja lijekova i kako je zaustaviti. Zagreb, Pergamena
Gilson, A.M., Ryan, K.M., Joranson, D.E., Dahl, J.L. (2004). A reassessment of trends in the medical use and abuse of opiod analgesics and implications for diversion control:
-2002. Journal of Pain and Symptom Management, 28, 176-188.
Hotujac, Lj. (1992). Zloupotreba sredstava ovisnosti. Zagreb, Školska knjiga.
Hrastić-Novak, L., Jeniček, M. (2002): Analiza potrošnje lijekova u 2002. godini. Farmaceutski glasnik, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Zagreb
Itković, Z. (2007). Moć i snaga obitelji. Zadar: Grad Zadar – Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb.
Johnston, L.D. (1991). Toward a theory of drug epidemics. In: L. Donohew, H.E. Sypher, and W. J. Bukoski (Eds.), Persuasive communication and drug abuse prevention, 93-131. Hillsdale: Lawrence Erlbaum Associates.
Johnston, L. D., O’Malley, P. M., Bachman, J. G. (2003). Monitoring the Future National Survey Results on Drug Use, 1975–2002: II. College Students and Adults Ages 19–40.
NIH publication no. 03–5376. Washington, DC: US Department of Health and Human Services.
Krenzelok, E.P. (1990). Non-prescription cough medicine abuse. Clinical Toxicology Forum, 2, 5.
Ladewig, E. (1997). Ovisnost i ovisničke bolesti. Đakovo: Karitativni fond UPT.
Maguire, M., Ball, S.J., Macrae, S. (2001). Post-adolescence, dependence, and the refusal of adulthood. Discourse, 22, 197-211.
Majstorović, Z. (2001). Zlouporaba droga i ovisnost o drogama. Zagreb, Školska knjiga.
Mayer, J. D., Caruso, D. R., Salovey, P. (2000). Selecting a measure of emotional intelligence: The case for ability scales. U R. Bar-On i J. D. A. Paker (ur.), Handbook of Emotional Intelligence (320 – 340). New York: Jossey Bass.
McCabe, S.E., Knight, J.R., Teter, C.J., Wechsler, H (2004). Non-medical use of prescription
stimulants among US college students: prevalence and correlates from a national survey. Research Report. University of Michigan.
Olfson, M., Marcus, S. C., Druss, B., Pincus, H. A. (2002). National trends in the use of outpatient psychotherapy. American Journal of Psychiatry, 159, 1914–1920.
Partnership Attitude Tracking Survey (PATS) (2005). Generation Rx: National study reveals new category of substance abuse emerging. Teens abusing Rx and OTC medications intentionally to get high. Partnership for a Drugfree America. http://www.drugfree.org/Portal/DrugIssue/Research/Generation_Rx_
National Study_RevealsNew_Category/Teens_Abusing_Rx_and_OTC Medications
Radović, S. (2005). Narkohrvatska: droga, društvo, država. Rijeka: Naklada Žagar.
Richard, D., Senon, J.L. (1999) Dictionnaire des Drogues, des toxicomanies et des dépendances. Paris, Larouse.
Robinson, L.M., Sclar, D.A., Skaer, T.L., & Galin, R.S. (1999). National trends in the prevalence of attention-deficit/hyperactivity disorder and the prescribing of methylphenidate among school-age children: 1990-1995. Clinical Pediatrics, 38, 209-217.
Rudan, V. (1999). Adolescencija. Zagreb: Golden Marketing.
Sakoman, S. (2001). Društvo bez droge? Zagreb: IDZ Ivo Pilar
Salomon, L. (2010) Cerveau, drogues et dépendances. Paris, Belin.
Shek, D. T. L. (2006). International Conference on Tackling Drug Abuse – ConferenceProceedings. Hong Kong: Narcotics Division, Security Bureau, Government of the Hong Kong. Special Administrative Region.
Shek, D.T.L., Lam, C.M. (2008). Beliefs about cough medicine abuse among Chinese young people in Hong Kong. Social Behavior and Personality, 36, 1, 135-144.
Simoni-Wastila, L., Strickler, G. (2004). Risk factors associated with problem use of prescription drugs. American Journal of Public Health, 94, 266–268.
Teter, C. J., McCabe, S. E., Boyd, C. J. & Guthrie, S. K. (2003). Illicit methylphenidate use in an undergraduate student sample: prevalence and risk factors. Pharmacotherapy, 23, 609–617.
Venturelli, P.J. (2000). Myths and Realities. Annals of the American Academy of Political and Social Sciences, 567, 1, 72-87.
Zacny, J., Bigelow, G., Compton, P., Foley, K., Iguchi, M., Sannerud,C. (2003). College on Problems of Drug Dependence taskforce on prescription opioid non-medical use and abuse:position statement. Drug and Alcohol Dependence, 69, 215–232.
Zito, J. M., Safer, D. J., DosReis, S., Gardner, J. F., Magder, L.,Soeken, K., Boles, M., Lynch, F., Riddle, M. A. (2003). Psychotropic practice patterns for youth: a 10-year perspective.
Archives of Pediatrics and Adolescent Medicine, 157, 17–25.
www.plivazdravlje.hr/?section=lijekovi&car=t&id=11265&show=1od 21.09.2008.
