Vrednovanje u školi

Sažetak

Vrednovanje ima svoju povijesnu i društvenu utemeljenost i uvjetovanost. Autori smatraju da kao sastavnica kurikulumskog procesa, relativno novog pristupa unutarnjem preustroju odgojno-obrazovnih i školskih sustava, zauzima ključno mjesto kao završna a ujedno i polazišna točka odgojno obrazovnog procesa. Ta je sastavnica bila zapostavljena sa stručnog i znanstvenoistraživačkog aspekta, mada je jedna od senzibilnijih etapa u tom procesu. Ista se u radu razmatra kao relevantna sastavnica nastavnikova habitusa. Iz toga proistječe nužnost osposobljavanja nastavnika za vrednovanje tijekom njegova inicijalnog obrazovanja, razvoj ove kompetencije u obrazovanju učitelja tijekom rada te poglavito u cjeloživotnom obrazovanju nastavnika.Ocjena kao rezultat vrednovanja, može djelovati višeslojno na pojedince ili skupinu: katalitički limitirajuće i inhibitorno. Time se determinira socijalna klima i odnosi između ekstrema autokratičnosti i demokratičnosti, odnosno alijenacije i dezalijenacije subjekata u nastavi. Istraživanja pokazuju da učenici, a posebno studenti, imaju razvijene sposobnosti za vrednovanje, ali nedovoljno participiraju u tom dijelu nastavnog procesa, što ih zadržava u tradicionalnoj poziciji – objekta.Kako se u postupku vrednovanja učenika generiraju konflikti, to je ovom problemu potrebno posvetiti posebnu pažnju.