Cjeloživotno profesionalno usmjeravanje u funkciji zapošljivosti pojedinca u suvremenom društvu
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.1231Ključne riječi:
cjeloživotno učenje, društvo znanja, profesionalno usmjeravanje, zapošljivostSažetak
U radu se polazi od analize značenja pojma cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kao raspona aktivnosti koje pojedincima bilo koje dobi i u bilo kojem trenutku njihova života omogućavaju prepoznati svoje sposobnosti, kompetencije i interese kako bi donijeli značajne odluke u pogledu obrazovanja, osposobljavanja i zanimanja. U članku se analiziraju zadatci profesionalnog usmjeravanja u suvremenom društvu, "društvu znanja", koji se baziraju na samoostvarenju pojedinca, razvoju mogućnosti za autonomiju, razvoju kompetencija te razvoju zapošljivosti. Naglašava se da je profesionalno usmjeravanje proces, a ne jednokratna aktivnost, kojim se prikupljaju podatci o korisniku, prosljeđuju informacije o mogućnostima obrazovanja i zapošljavanja, pomaže pojedincu sagledati vlastite mogućnosti i donijeti odluke o najprimjerenijim izborima obrazovanja i zapošljavanja. Na kraju se zaključuje da su za takav proces od velikog značaja i službe za profesionalno usmjeravanje koje se zasnivaju na pažljivoj i cjelovitoj procjeni različitih čimbenika, prije svega na procjeni potreba tržišta rada i potencijalima korisnika te potreba i mogućnosti obrazovnih institucija.
Reference
Baranović, B. (2006) Društvo znanja i nacionalni kurikukulum za obavezno obrazovanje, U: Baranović, B. (ur.), Nacionalni kurikulum za obavezno obrazovanje u Hrvatskoj: različite perspektive, Zagreb, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, str. 15-44.
Bejaković , P. (2006) Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapošljivosti i konkurentnosti radne snage u Hrvatskoj, Društvena istraživanja, vol. 15(3), str. 401-425.
Fryer, D. (1998) Labour market disadvantage, deprivation and mental health, U: Drenth, P.
J. D., Thierry, H. i de Wolff, C. J. (ur.), Handbook of work and organizational psychology, Trowbridge, UK: Taylor i Francis, str. 215-227.
Fryer, D. i Payne, R. (1986) Being unemployed: A review of the literature on the psychological experience of unemployment, u: Cooper, C. L. i Robertson, I. (ur.), International Review of Industrial and Organizational Psychology, str. 235-278.
Guichard, J. i Lenz J. (2005) Career Theory From an international Perspective, The Career Development Quartrely, vol. 54, str. 17-28.
Hanisch, K. A. (1999) Job Loss and Unemployment Research from 1994 to 1998, A Review and Recommendations for Research and Intervention, Journal of Vocational Behavior, 55, str. 188-220.
Kinicki, A. J., Prussia, G. E. i Mckee-Ryan, F. M. (2000) A Panel Study of Coping With Involuntary Job Loss, Academy of Management Journal, 43 (1), str. 90-101.
Kulušić J. (2009) Isplati li se fleksibilnost? Hrvatsko tržište rada, Zagreb, TIM Press d.o.o.
McKee-Ryan, F. M., Song, Z., Wanberg, C. R. i Kinicki, A. J. (2005) Psychological And Physical Well-Being During Unemployment: A Meta-Analytic Study, Journal of Applied Psychology, vol. 90, str. 53-76.
Petz, B.(ur.), Furlan, I., Kljaić, S., Kolesarić, V., Krizmanić, M., Szabo, S. i Šverko, B. (1992), Psihologijski rječnik, Zagreb: Prosvjeta.
Puljiz, I., Živčić, M. (ur.) (2009) Međunarodne organizacije u obrazovanju odraslih, Zagreb, Agencija za obrazovanje odraslih.
Sverke, M., Hellgren, J., Naswall K., Chirumbolo, A., De Witte, H. i Gaslinga, S. (2004)
Job insecurity and unio membership: Eurepean Union in the Wake of flexible production, Brussels, P.I.E. – Peter Lang S.A.
Šverko, B. (1991) Znanje rada u životu pojedinca: radne vrijednosti, važnost rada i alijenacija, Uvod u psihologiju, Zagreb: Prosvjeta., str. 15-56.
Taris, T. W. (2002) Unemployment and mental health: A longitudinal perspective, International Journal of Stress Management, 9 (1), str. 43-57.
