Stres i emocije u školi – percepcija zaposlenika i načini oporavka u funkciji psihološkog procvata
DOI:
https://doi.org/10.15291/ai.3204Ključne riječi:
emocije, oporavak od posla, psihološki procvat, stres, škola, zadovoljstvo životomSažetak
Cilj istraživanja jest ispitati razlike u percepciji doživljenog stresa, načinima oporavka od stresa različitih grupa zaposlenika u školama, psihološkog procvata, zadovoljstva životom, pozitivnih i negativnih emocija s obzirom na vrstu zaposlenja i radni staž. Drugi cilj istraživanja hijerarhijskom je regresijskom analizom ispitati doprinos spola, radnoga staža, zadovoljstva životom, emocija, doživljenog stresa i načina oporavka od stresa objašnjenju psihološkog procvata zaposlenika. Korištena je skala doživljenog stresa, skala zadovoljstva životom, PANAS skala, skala oporavka od doživljenog stresa i skala psihološkog procvata. Istraživanje je provedeno u petnaest osnovnih škola na ukupno 190 sudionika (166 žena i 24 muškarca). Među učiteljima i tehničkim osobljem razlike su utvrđene u psihološkom procvatu koji je viši kod učitelja, dok u razini zadovoljstva životom, pozitivnim i negativnom emocijama, doživljenom stresu i načinima oporavka od stresa razlike nisu utvrđene. Razlike s obzirom na radni staž u školi utvrđene su u psihološkom procvatu, zadovoljstvu životom i pozitivnim emocijama koji su viši kod ispitanika s manje radnoga staža u školi. Rezultati hijerarhijske regresijske analize ukazuju da se najveći dio psihološkog procvata učitelja može pojasniti pomoću zadovoljstva životom i pozitivnih emocija, dok se za tehničko osoblje pojašnjava pomoću zadovoljstva životom, doživljenog stresa, pozitivnih i negativnih emocija.
Reference
Adams, E. (2001). A proposed causal model of vocational teacher stress. Journal of Vocational Education & Training, 53(2), 223–246. https://doi.org/10.1080/13636820100200153
Agencija za odgoj i obrazovanje. (2019). Rezultati OECD-ova istraživanja TALIS 2018. Preuzeto s https://www.azoo.hr/index.php?view=article&id=7435&naziv=rezultati-oecd-ova-istrazivanja-talis-2018- (29.9.2020.)
Antoniou, A.-S., Ploumpi, A. i Ntalla, M. (2013). Occupational Stress and Professional Burnout in Teachers of Primary and Secondary Education: The Role of Coping Strategies. Psychology, 04(03), 349. https://doi.org/10.4236/psych.2013.43A051
Aronsson, G., Svensson, L. i Gustafsson, K. (2003). Unwinding, Recuperation, and Health Among Compulsory School and High School Teachers in Sweden. International Journal of Stress Management, 10(3), 217–234. https://doi.org/10.1037/1072-5245.10.3.217
Aydin, B. i Kaya, A. (2016). Sources of Stress for Teachers Working in Private Elementary Schools and Methods of Coping with Stress. Universal Journal of Educational Research, 4, 186–195.
Beer, J. i Beer, J. (1992). Burnout and stress, depression and self-esteem of teachers. Psychological Reports, 71(3 Pt 2), 1331–1336. https://doi.org/10.2466/pr0.1992.71.3f.1331
Brkić, I. i Rijavec, M. (2011). Izvori stresa, suočavanje sa stresom i životno zadovoljstvo učitelja razredne i predmetne nastave. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152(2), 211–225.
Brkljačić, T. i Kaliterna Lipovčan, L. (2010). Zadovoljstvo životom i osjećaj sreće kod studenata. Suvremena psihologija, 13(2), 189–200.
Carstensen, L. L., Turan, B., Scheibe, S., Ram, N., Ersner-Hershfield, H., Samanez-Larkin, G. R., Brooks, K. P. i Nesselroade, J. R. (2011). Emotional experience improves with age: Evidence based on over 10 years of experience sampling. Psychology and Aging, 26(1), 21–33. https://doi.org/10.1037/a0021285
Cohen, S., Kamarck, T. i Mermelstein, R. (1983). A global measure of percieved stress. Journal of Health and Social Behavior, 24(4), 385–396.
Cohen, S. i Williamson, G. (1988). Perceived Stress in a Probability Sample of the United States. U S. Spacapan & S. Oskamp (Ur.), The Social Psychology of Health. Sage.
Cropley, D. M., Dijk, D.-J. i Stanley, N. (2006). Job strain, work rumination, and sleep in school teachers. European Journal of Work and Organizational Psychology, 15(2), 181–196. https://doi.org/10.1080/13594320500513913
Davies, M. i Bryer, F. (2004). Personal skills for teachers: Measuring and developing their emotional competencies.
de Ree, J. i Alessie, R. (2011). Life satisfaction and age: Dealing with underidentification in age-period-cohort models. Social Science & Medicine, 73(1), 177–182. https://doi.org/10.1016/j.socscimed.2011.04.008
Diener, E., Emmons, R. A., Larsen, R. J. i Griffin, S. (1985). The Satisfaction With Life Scale. Journal of Personality Assessment, 49(1), 71–75. https://doi.org/10.1207/s15327752jpa4901_13
Diener, E., Suh, E. M., Lucas, R. E. i Smith, H. L. (1999). Subjective well-being: Three decades of progress. Psychological Bulletin, 125(2), 276–302. https://doi.org/10.1037/0033-2909.125.2.276
Diener, E., Wirtz, D., Biswas-Diener, R., Tov, W., Kim-Prieto, C., Choi, D. i Oishi, S. (2009). New Measures of Well-Being. U Social Indicators Research Series (Sv. 39, str. 247–266). https://doi.org/10.1007/978-90-481-2354-4_12
Diener, E., Wirtz, D. i Tov, W. (2010). New measures of well-being: Flourishing and positive and negative feelings. Social Indicators Research Series, 39, 247–266.
Diener, E., Wirtz, D., Tov, W., Kim-Prieto, C., Choi, D., Oishi, S. i Biswas-Diener, R. (2010). New Well-being Measures: Short Scales to Assess Flourishing and Positive and Negative Feelings. Social Indicators Research, 97(2), 143–156. https://doi.org/10.1007/s11205-009-9493-y
Domović, V., Martinko, J. i Jurčec, L. (2010). Čimbenici učiteljskog sagorijevanja na poslu. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 151(3–4), 350–359.
Endler, N. i Parker, J. (1990). Multidimensional Assessment of Coping: A Critical Evaluation. Journal of personality and social psychology, 58, 844–854. https://doi.org/10.1037//0022-3514.58.5.844
Glavina, I., Kulenović, L. i Vukosav, J. (2013). Stresori i načini suočavanja kod policijskih službenika. Suvremena psihologija, 16(2), 235–246.
Gloria, C. T. i Steinhardt, M. A. (2016). Relationships Among Positive Emotions, Coping, Resilience and Mental Health. Stress and Health, 32(2), 145–156. https://doi.org/10.1002/smi.2589
Goleman, D. (1995). Emotional Intelligence. Bantam Books.
Hooker, K. i Kaus, C. R. (1994). Health-related possible selves in young and middle adulthood. Psychology and Aging, 9(1), 126–133. https://doi.org/10.1037/0882-7974.9.1.126
Hudek-Knežević, J., Kardum, I. i Lesić, R. (1999). Efekti percipiranog stresa i stilova suočavanja na tjelesne simptome. Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 8(4 (42)), 543–561.
Ilišin, V. (2002). Interesi i slobodno vrijeme mladih. U V. Ilišin & F. Radin (Ur.), Mladi uoči trećeg milenija (str. 269–302). IDIZ; Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Johnson, S., Cooper, C., Cartwright, S., Donald, I., Taylor, P. i Millet, C. (2005). The experience of work‐related stress across occupations. Journal of Managerial Psychology, 20(2), 178–187. https://doi.org/10.1108/02683940510579803
Kalebić Maglica, B. (2006). Spolne i dobne razlike adolescenata u suočavanju sa stresom vezanim uz školu. Psihologijske teme, 15(1), 7–24.
Kinnunen, U., Feldt, T., Siltaloppi, M. i Sonnentag, S. (2011). Job demands–resources model in the context of recovery: Testing recovery experiences as mediators. European Journal of Work and Organizational Psychology, 20(6), 805–832. https://doi.org/10.1080/1359432X.2010.524411
Kuzijev, J. i Topolovčan, T. (2013). Uloga odabira učiteljske profesije i samopoštovanja u sagorijevanju učitelja u osnovnoj školi. Andragoški glasnik : Glasilo Hrvatskog andragoškog društva, 17(2. (31)), 125–144.
Kyriacou, C. (2001). Teacher Stress: Directions for future research. Educational Review, 53(1), 27–35. https://doi.org/10.1080/00131910120033628
Lazarus, R. S. i Launier, R. (1978). Stress-Related Transactions between Person and Environment. U L. A. Pervin & M. Lewis (Ur.), Perspectives in Interactional Psychology (str. 287–327). Springer US. https://doi.org/10.1007/978-1-4613-3997-7_12
Leka, S., Griffiths, A., Cox, T. i Team, W. H. O. O. and E. H. (2003). Work organisation and stress: Systematic problem approaches for employers, managers and trade union representatives. World Health Organization. https://apps.who.int/iris/handle/10665/42625
Ljubin Golub, T., Olčar, D. i Bezak, S. (2016). Zadovoljstvo učitelja poslom: Uloga agresivnog učeničkog ponašanja i učiteljske povezanosti s učenicima. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 157(4), 437–458.
Maslach, C., Schaufeli, W. B. i Leiter, M. P. (2001). Job Burnout. Annual Review of Psychology, 52(1), 397–422. https://doi.org/10.1146/annurev.psych.52.1.397
Meeks, S. i Murrell, S. A. (2001). Contribution of Education to Health and Life Satisfaction in Older Adults Mediated by Negative Affect. Journal of Aging and Health, 13(1), 92–119. https://doi.org/10.1177/089826430101300105
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. (2014). Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi. NN 40/14. Preuzeto s http://www.propisi.hr/print.php?id=12945 (7.9.2019.)
Nielsen, L., Curtis, T., Kristensen, T. S. i Rod Nielsen, N. (2008). What characterizes persons with high levels of perceived stress in Denmark? A national representative study. Scandinavian Journal of Public Health, 36(4), 369–379. https://doi.org/10.1177/1403494807088456
Novak, T., Laušić, H. i Jandrić, A. (2008). Zadovoljstvo poslom, profesionalni stres i sagorijevanje osoblja u penalnim institucijama—Pregled literature. Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 16(1), 109–126.
Penezić, Z. (2006). Zadovoljstvo životom u adolescentnoj i odrasloj dobi. Društvena istraživanja - Časopis za opća društvena pitanja, 15(84–85), 643–669.
Petrović, M. (2014). Odnos osjećaja koherentnosti, stupnja doživljenoga stresa i zadovoljstva životom kod studenata [Master’s thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Psychology.]
Reić Ercegovac, I., Koludrović, M. i Jukić, T. (2009). Emocionalna kompetentnost i stres u nastavničkim zanimanjima. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu, 2–3, 85–96.
Rodríguez-Sánchez, E., Pérez-Peñaranda, A., Losada-Baltar, A., Pérez-Arechaederra, D., Gómez-Marcos, M. Á., Patino-Alonso, M. C. i García-Ortiz, L. (2011). Relationships between quality of life and family function in caregiver. BMC Family Practice, 12(1), 19. https://doi.org/10.1186/1471-2296-12-19
Roness, D. (2011). Still motivated? The motivation for teaching during the second year in the profession. Teaching and Teacher Education, 27(3), 628–638. https://doi.org/10.1016/j.tate.2010.10.016
Ryan, R. M. i Deci, E. L. (2001). On happiness and human potentials: A review of research on hedonic and eudaimonic well-being. Annual Review of Psychology, 52, 141–166. https://doi.org/10.1146/annurev.psych.52.1.141
Ryff, C. D. i Keyes, C. L. M. (1995). The structure of psychological well-being revisited. Journal of Personality and Social Psychology, 69(4), 719–727. https://doi.org/10.1037/0022-3514.69.4.719
Salkičević, S., Tonković Grabovac, M. i Löw, A. (2016). Ladies need a break from work: Partners’ recovery from work and relationship satisfaction. U Lauri Korajlija, D. Begić i T. Jurin (Ur.), 37th STAR Conference Book of Abstracts (str. 74–77). Medicinska naklada.
Si-Ying, W., Huang-Yuan, L., Xiao-Rong, W., Shu-Juan, Y. i Hong, Q. (2011). A Comparison of the Effect of Work Stress on Burnout and Quality of Life Between Female Nurses and Female Doctors. Archives of Environmental & Occupational Health, 66(4), 193–200. https://doi.org/10.1080/19338244.2010.539639
Skaalvik, E. M. i Skaalvik, S. (2015). Job Satisfaction, Stress and Coping Strategies in the Teaching Profession-What Do Teachers Say? International Education Studies, 8(3), 181–192.
Slavić, A. i Rijavec, M. (2015). Školska kultura, stres i dobrobit učitelja. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 156(1–2), 93–113.
Slišković, A., Burić, I. i Knežević, I. (2016). Zadovoljstvo poslom i sagorijevanje na poslu kod učitelja: Važnost podrške ravnatelja i radne motivacije. Društvena Istraživanja / Journal for General Social Issues. https://doi.org/10.5559/di.25.3.05
Slišković, A., Maslić Seršić, D. i Burić, I. (2012). Izvori stresa u radu nastavnika u visokom obrazovanju. Psihologijske teme, 21(1), 83–103.
Smrtić, N. i Rijavec, M. (2019). Psihološki kapital, smislenost posla, zadovoljstvo poslom i dobrobit kod nastavnika u privatnim i državnim školama. Život i škola : časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, LXV(1–2), 15–28. https://doi.org/10.32903/zs.65.1-2.1
Sonnentag, S. i Fritz, C. (2007). The Recovery Experience Questionnaire: Development and validation of a measure for assessing recuperation and unwinding from work. Journal of Occupational Health Psychology, 12(3), 204–221. https://doi.org/10.1037/1076-8998.12.3.204
Staničić, S. (2006). Upravljanje ljudskim potencijalom u školstvu. Odgojne znanosti, 8(2 (12)), 515–533.
Strauss-Blasche, G., Ekmekcioglu, C. i Marktl, W. (2000). Does Vacation Enable Recuperation? Changes in Well-being Associated with Time Away from Work. Occupational Medicine, 50(3), 167–172. https://doi.org/10.1093/occmed/50.3.167
Škrinjar, J. (1996). Odnos zanimanja i strategija suočavanja i svladavanja Burnout sindroma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 32(1), 25–36.
Tabachnick, B. G. i Fidell, L. S. (2007). Using multivariate statistics (5th ed). Pearson/Allyn & Bacon.
Thege, B. K., Tarnoki, A. D., Tarnoki, D. L., Garami, Z., Berczi, V., Horvath, I. i Veress, G. (2015). Is flourishing good for the heart? Relationships between positive psychology characteristics and cardiorespiratory health. Anales de Psicología / Annals of Psychology, 31(1), 55–65. https://doi.org/10.6018/analesps.31.1.171471
Tomašević, S., Horvat, G., Leutar, Z. i Horvat, G. (2016). Intenzitet stresa kod učitelja u osnovnim školama. Socijalne teme : Časopis za pitanja socijalnog rada i srodnih znanosti, 1(3), 49–65.
Van Zyl, L. E. i Rothmann, S. (2012). Flourishing of Students in a Tertiary Education Institution in South Africa. Journal of Psychology in Africa, 22(4), 593–599. https://doi.org/10.1080/14330237.2012.10820573
Vidić, T. (2009). Zadovoljstvo poslom učitelja u osnovnoj školi. Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 150(1), 7–20.
Vidić, T. i Miljković, D. (2019). Povezanost pristupa poučavanju s percipiranom samoefikasnosti, zadovoljstvom poslom i životom te emocijama učitelja u osnovnoj školi. Psihologijske teme, 28(2), 291–312. https://doi.org/10.31820/pt.28.2.4
Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2007). Modeli učenja odraslih i profesionalni razvoj. Ljetopis socijalnog rada, 14(2), 283–310.
Waterman, A. S. (1993). Two conceptions of happiness: Contrasts of personal expressiveness (eudaimonia) and hedonic enjoyment. Journal of Personality and Social Psychology. https://doi.org/10.1037/0022-3514.64.4.678
Watson, D., Clark, L. A. i Tellegen, A. (1988). Development and validation of brief measures of positive and negative affect: The PANAS scales. Journal of Personality and Social Psychology, 54(6), 1063–1070.
Zvizdić, S. i Dautbegović, A. (2014). Prevencija profesionalnog sagorijevanja nastavnika u visokom obrazovanju. Obrazovanje odraslih, 37–56.
Živčić-Bećirević, I. i Smojver-Ažić, S. (2005). Izvori stresa na poslu odgojitelja u dječjim vrtićima. Psihologijske teme, 14(2), 3–13.
