Stres i emocije u školi – percepcija zaposlenika i načini oporavka u funkciji psihološkog procvata

Tomislav Cerinski

Cilj istraživanja jest ispitati razlike u percepciji doživljenog stresa, načinima oporavka od stresa različitih grupa zaposlenika u školama, psihološkog procvata, zadovoljstva životom, pozitivnih i negativnih emocija s obzirom na vrstu zaposlenja i radni staž. Drugi cilj istraživanja hijerarhijskom je regresijskom analizom ispitati doprinos spola, radnoga staža, zadovoljstva životom, emocija, doživljenog stresa i načina oporavka od stresa objašnjenju psihološkog  procvata zaposlenika. Korištena je skala doživljenog stresa, skala zadovoljstva životom, PANAS skala, skala oporavka od doživljenog stresa i skala psihološkog procvata. Istraživanje je provedeno u petnaest osnovnih škola na ukupno 190 sudionika (166 žena i 24 muškarca). Među učiteljima i tehničkim osobljem razlike su utvrđene u psihološkom procvatu koji je viši kod učitelja, dok u razini zadovoljstva životom, pozitivnim i negativnom emocijama, doživljenom stresu i načinima oporavka od stresa razlike nisu utvrđene. Razlike s obzirom na radni staž u školi utvrđene su u psihološkom procvatu, zadovoljstvu životom i pozitivnim emocijama koji su viši kod ispitanika s manje radnoga staža u školi. Rezultati hijerarhijske regresijske analize ukazuju da se najveći dio psihološkog procvata učitelja može pojasniti pomoću zadovoljstva životom i pozitivnih emocija, dok se za tehničko osoblje pojašnjava pomoću zadovoljstva životom, doživljenog stresa, pozitivnih i negativnih emocija.

157-184


Mišljenje ravnatelja posebnih odgojno obrazovnih ustanova o kvaliteti i učinkovitosti online nastave

Koraljka Bakota, Katarina Pavičić Dokoza, Lucija Punjek

Pandemija izazvana COVID-19 virusom značajno je utjecala na sve segmenta života, tako i na odgojno-obrazovni sustav. Posebno je bila zahtjevna priprema i provedba online nastave u posebnim odgojnoobrazovnim ustanovama u kojima se školuju učenici s većim teškoćama u razvoju. Istraživanje je provedeno na uzorku od 22 ravnatelja posebnih odgojno-obrazovnih ustanova (od ukupno 35 u Republici Hrvatskoj) s ciljem da se utvrde stavovi ravnatelja prema online nastavi koja se u vrijeme pandemijske krize provodila u ustanovama kojima su na čelu. Ispitivanje je provedeno putem upitnika sastavljenog za ovo ispitivanje. Dobiveni podatci su se analizirali testiranjem deskriptivne statistike. Istraživanje je pokazalo da su ravnatelji posebnih odgojno-obrazovnih ustanova bili nešto slabije zadovoljni podrškom institucija koje prate rad odgojno-obrazovnih ustanova tijekom online nastave, izrazili su potrebu za dodatnom edukacijom učenika, roditelja i učitelja i istaknuli da su se pojavili razni zahtjevi vezano uz specifične digitalne didaktičke materijale namijenjene online nastavi. Ravnatelji smatraju da su se roditelji nešto slabije snašli u svojoj ulozi tijekom online nastave, da učenici i roditelji nisu bili niti zadovoljni niti nezadovoljni online nastavom te da je za učenike s teškoćama u razvoju tradicionalni način nastave prihvatljiviji od mješovite nastave i online nastave.

185-206


Umjetničke aktivnosti u školi kao oblik provođenja slobodnog vremena osnovnoškolaca

Bruno Matijašević, Ines Blažević

Slobodno vrijeme kao fenomen suvremenoga doba pred učenike stavlja prostor odabira aktivnosti kojima će ga upotpuniti. Različiti načini provođenja slobodnoga vremena imaju i različit utjecaj na cjelovit dječji razvoj. Iz toga proizlazi i važnost kvalitetnog provođenja slobodnoga vremena, ali i odabira aktivnosti koje će dijete pohađati. Odabrane aktivnosti imaju funkciju odmora i razonode, ali i druge mnogo značajnije funkcije koje se vezuju uz stvaralaštvo i osobni razvoj. Škola kao odgojno-obrazovna ustanova trebala bi ponuditi učenicima različite mogućnosti provođenja slobodnog vremena, koje treba promišljeno planirati kroz školski kurikul od najranije dobi. Analizirajući školske kurikule osnovnih škola, uočava se veliki broj izvannastavnih aktivnosti koje se nude učenicima, ali i nekih drugih. Od posebnoga značaja umjetničke su aktivnosti koje od najranije školske dobi imaju svrhu poticanja razvoja različitih područja umjetničkoga stvaralaštva. Kod njihova planiranja izuzetno je važno ponuditi najšire mogućnosti poticanja plesne, glazbene, likovne i scenske umjetnosti te književnosti i novih medija vodeći se interdisciplinarnim pristupom. S ciljem analize umjetničkih aktivnosti kao oblika provođenja slobodnog vremena osnovnoškolaca, provedeno je empirijsko istraživanje anonimnim anketiranjem među učiteljima razredne nastave Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije. Rezultati istraživanja, osim što ukazuju na mogućnosti provođenja slobodnog vremena kroz različite umjetničke aktivnosti u razrednoj nastavi, prikazuju i samoprocjene učiteljske kompetentnosti za poticanje učeničkoga umjetničkoga stvaralaštva. Također, utvrđene su i razlike u dobivenim rezultatima s obzirom na veličinu škole s obzirom na broj učenika.

207-224


Diskurs pretpolitičkog predznaka i njegova obilježja

Vinka Drezga

Analiza političkoga diskursa u konkretnom društveno-povijesnom kontekstu zemlje koja razvija demokratski sustav na zasadama totalitarne tradicije pokazuje zamjetnu prisutnost narodnih izreka, mudrosti, poslovica u javnom govoru. Navedeni primjeri (U se, na se i poda se.; Snađi se, druže.; Tko je jamio, jamio.) svjedoče o uvjetovanosti čovjekova načina komunikacije, između ostaloga, nagonskom razinom/fiziologijom, koju čovjek dijeli sa životinjskim svijetom. Diskurs u političkoj sferi proizlazi i utječe se elementarnoj egzistenciji, odnosno svakodnevnoj borbi čovjekovoj za opstanak. Iz diskursa se očituje i pojednostavljena percepcija svijeta koja se definira binarnom formulom (afirmativno-negativno, dobro i zlo, mi i oni, naši-vaši). Diskurs obilježen dinamikom prispodobivom stanju prirode, koja proizlazi iz suodnosa sile i straha, u svojem je temelju pretpolitički. Kompatibilan je s Hobbesovim definiranjem stanja prirode kao stanja permamentnog sukoba.

225-240


Perzeption des Distanzunterrichts infolge der Covid-19-Pandemie

Nikolina Miletić, Žaklina Radoš

 Mit dem Ausbruch der sogenannten Covid-19-Krise im Jahr 2020wurde der Präsenzunterricht in mehreren europäischen Ländern vorübergehend durch den Distanzunterricht ersetzt, so auch an kroatischen Schulen und Hochschulen. Weil die Krise nicht vorhersehbar war und daher nicht rechtzeitig ausreichende Vorbereitungen getroffen werden konnten, mussten die Lehrenden und Lernenden unerwartet zum Distanzunterricht wechseln. Dies löste mehrere Probleme aus, unter denen das Problem der Überlastung von allen Seiten beobachtet werden konnte: sei es von Lehrenden, sei es von Lernenden und Eltern. Dieser Artikel untersucht die Perzeption des Distanzunterrichts seitens der Studierenden der Universität Zadar.

 

241-254


Odgoj i obrazovanje za poduzetništvo u obveznom obrazovanju

lekcije koje učimo temeljem recentnih istraživanja

Daliborka Luketić

Odgoj i obrazovanje za poduzetništvo koncept je i odgojno-obrazovni model kojemu je cilj razvijanje poduzetničke kompetencije učenika sa svim njezinim sastavnicama te razvoj poduzetnosti kao odlike osobnosti koja omogućuje učinkovito osobno i profesionalno funkcioniranje u cjeloživotnoj perspektivi. Kao takav, privlači pažnju kreatora
obrazovnih politika, praktičara, nastavnika i drugih sudionika obrazovnog procesa te istraživača čiji rad pridonosi načinima razumijevanja ovog pitanja. Implementacija poduzetništva kao temeljne kompetencije u obrazovnim sustavima ima višestruka značenja i implikacije na trenutačno shvaćanje ovog koncepta te na buduće pravce njegova razvoja i konceptualizacije. S obzirom na provedbu ovog obrazovnog koncepta, uvjetovanu brojnim čimbenicima poput novijih trendova u obrazovnim politikama, različite prakse kurikulskog planiranja i programiranja te provedbe kurikula, obraćanja različitim sudionicima obrazovanja i sl., pretpostavljamo da se jednako relevantan izvor informacija može identificirati poduzetničkim obrazovanjem kao istraživačka preokupacija u konceptualnim i empirijskim znanstvenim radovima. Načini i prakse kojima se znanstveni alati i postupci pokušavaju baviti ovom problematikom, a sadržani u znanstvenoistraživačkim radovima, nude vrijedan izvor metodoloških spoznaja i znanstvenih spoznaja na temelju kojih možemo donositi zaključke o konceptualizaciji, stanju i praksi implementacije, kao i načinima razumijevanja i metodološkog oblikovanja ovoga koncepta.

255-284


Pozitivna psihologija ‒ od ishodišta do prakse u školi u dijalogu s pedagogijom i logoterapijom

Mara Plaza Leutar

Pozitivna psihologija mlada je grana psihologije koja tek bilježi dva desetljeća postojanja. Bavi se istraživanjem čovjekove dobrobiti u svim njezinim sastavnicama. Usredotočena je na proučavanje i praksu pozitivnih emocija, snaga i vrlina zbog kojih pojedinci, grupe i institucije optimalno funkcioniraju i napreduju. U permanentnoj je potrazi za razumijevanjem čovjeka u njegovu vremenu i kulturno-socijalnom okruženju te u što adekvatnijim oblicima posredovanja pozitivnih strana osobe radi njezine dobrobiti i smislom ispunjenog življenja. Ovaj rad donosi pregled faktora koji su u ishodištu i razvoju pozitivne psihologije. Ukazuje na psihološku i subjektivnu dobrobit pojedinca i društva u cjelini, na smisao života u funkciji čovjekove sreće kao novije paradigme u znanstvenom istraživanju u psihologiji. Spominje se mogućnost široke primjene pozitivne psihologije, s posebnim osvrtom na njezinu primjenu u odgojno-obrazovnim ustanovama, razvijanjem osobnih vrlina i potencijala djece i mladih. Ukazuje se na neke od mogućih smjernica paritetskog dijaloga pozitivne psihologije, pedagogije i logoterapije. Takve bi smjernice trebale pridonijeti koordiniranom djelovanju na dobrobit osobe te njezinom kvalitetnijem i smislom ispunjenijem življenju. Prilog donosi i kritički osvrt dosadašnjih kretanja pozitivne psihologije te njezine perspektive u budućnosti.

285-308


Seksting među adolescentima

Katarina Šimić

Rad nudi pregled prirode sekstinga među adolescentima s jasnim određenjem sekstinga, njegove rasprostranjenosti, motivima sekstinga i posljedicama. Pregledom literature vidljivo je kako se seksting definira kao slanje, primanje i razmjena seksualno eksplicitnih sadržaja (tekstualnih poruka, fotografija ili videozapisa). Posljednjih godina seksting postaje sve popularniji način komunikacije među adolescentima. Kao motivi upuštanja u seksting navode se flert, želja za intimnosti i uzbuđenjem, privlačenje pažnje, nagovaranje partnera na seksting, želja za iniciranjem seksualne aktivnosti i dosada. Posljedice sekstinga uobičajeno se ogledaju u niskom samopouzdanju, povećanom stresu, simptomima depresije, anksioznosti i rizicima suicida. U literaturi često nailazimo na negativne ishode sekstinga (anksioznost, depresija, prekomjerna upotreba alkohola), dok pozitivni ishodi sekstinga (normativno seksualno ponašanje, zadovoljstvo u vezi, uzbuđenost, sreća, flert) nisu dovoljno naglašeni. U radu će se dati pregled dosadašnjih istraživanja o sekstingu, njegove rasprostranjenosti, motiva za sudjelovanje u sekstingu te samih posljedica sekstinga.

309-322


Obaveze nastavnika u nastavi na daljinu tijekom pandemije

Geriena Karačić, Nada Bratanić

Uspješna nastava ovisi o nastavniku (Hattie 2003, Hattie 2009), o njegovu radu i znanju, pa je za kvalitetu nastave ključno kako je nastava organizirana i kako se izvodi. Upravo su nastavnici ti koji su zbog pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020. u kratkom vremenskom roku morali svoje pripreme i izvođenje nastave prilagoditi nastavi na daljinu koja se izvodi uz pomoć informacijsko-komunikacijske tehnologije. U radu se kvalitativno analiziraju upute nastavnicima za organizaciju i provođenje nastave na daljinu koje je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i CARNET. Korpus se sastoji od šest dokumenata koji su objavljeni u razdoblju od ožujka do prosinca 2020. godine. Istraživanje je provedeno na temelju kvalitativne analize sadržaja prema Mayringu (2015). Analizirane su upute za upravljanje vremenom, organiziranje digitalnih obrazovnih sadržaja, uspostavu komunikacijskog kanala i upute za podršku učenicima u virtualnom okruženju. Osim toga, analizirane su upute za podučavanje u virtualnom okruženju kao i upute za praćenje i vrednovanje rada učenika. Kvalitativna analiza uputa pokazala je kako su one općenite prirode, a njihova provedba ne zahtijeva samo vrijeme za provedbu, već i dodatne vještine i iskustvo u suočavanju s novim konceptom nastave na daljinu tijekom pandemije. Doprinos ovog rada jest očuvanje uputa iz jedinstvenih dokumenata iz vremena u kojem je pandemija dovela do prelaska nastave na daljinu u kratkom vremenu te će se biti dani prijedlozi tematskih radionica usavršavanja nastavnika.

323-338


Pedagoški aspekti komunikacije nastavnika kemije tijekom nastave na daljinu

Iva Ivanković, Sonja Rupčić Petelinc

Cilj ovoga istraživanja utvrditi je mišljenja predmetnih učitelja nastavnoga predmeta Kemije o nekim pedagoškim aspekatima komunikacije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u razdoblju od ožujka 2020. godine do kraja nastavne godine 2020./2021. Uzorak istraživanja činili su ispitanici, predmetni učitelji kemije koji su dobrovoljno ispunjavali upitnik kreiran u sustavu MS Forms. Odaziv učitelja upućuje na važnost tematike istraživanja (N = 125). Kako se komunikacija tijekom nastave na daljinu (bilo da se ona odvija sinkrono ili asinkrono) zasniva najvećim dijelom na primjeni informacijsko-komunikacijskih tehnologija, istraživana su mišljenja predmetnih učitelja kemije osnovnih i srednjih škola o učinku e-učenja na komunikacijske vještine kod učenika, njihovoj primjeni i učincima e-nastave na komunikaciju učitelja i učenika za koju je u uvjetima provođenja eučenja nužno poznavanje informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Nisu pronađene statistički značajne razlike u mišljenjima predmetnih učitelja nastave Kemije o učinku e-učenja s obzirom na dob i vrstu škole u kojoj rade. Međutim, deskriptivnom analizom utvrđeno je kako više od polovice ispitanih predmetnih učitelja smatra da e-učenje potiče razvoj komunikacijskih vještina učenika. Isto tako, utvrđeno je kako čak 88 % predmetnih učitelja smatra svoje digitalne kompetencije srednje do napredno razvijene i u skladu s time za provođenje e-nastave i vrednovanje tijekom e-nastave koriste alate visoke i srednje složenosti (sustavi za upravljanje učenjem te grupni video ili audio pozivi).

339-367