Arheologija Silbe i silbenskih grebena

Autor(i)

  • Smiljan Gluščević Arheološki muzej Zadar

DOI:

https://doi.org/10.15291/archeo.1189

Ključne riječi:

Silba, prapovijest, sarkofazi, brodolomi, zvono, topovi

Sažetak

U članku se govori arheološkim podatcima koji su tijekom desetljeća zabilježeni na otoku Silbi, odnosno u njezinu podmorju, koji se nalazio na najvažnijem pomorskom pravcu koji je od sjevernog vodio prema južnom Jadranu. Najstarije šture podatke o naseljenosti daje prapovijesna gradina, dok o životu u antici i kasnoj antici svjedoče zabilježeni grobovi i sarkofazi. Mnogo je bogatije podmorje samog otoka Silbe posebice prostor oko uvale sv. Ante i rta Arat na kojima su utvrđeni ostatci ponajviše antičkog postanja, ali i stakla iz novovjekovnog razdoblja. Silbi smo priključili i Grebene, skupinu od tri manja nenaseljena otočića, koji su bili sudbonosni za mnoge antičke, jedan kasnosrednjovjekovni i jedan novovjekovni brod. Najznačajniji su nalazi broda s velikom količinom, u jadranskom miljeu često unikatnog materijala, iz sredine 1. st. n. Kr., nalaz zvona iz druge pol. 13. st., odnosno nalazi broda s topovima, sidrima i keramikom iz sredine 17.st. Valja im pribrojiti i prvi u podmorju Jadrana zasvjedočeni brodolom s betičkim amforama Dr. 20. 

Objavljeno

21.11.2017.

Broj časopisa

Rubrika

Prethodno priopćenje

Kako citirati

“Arheologija Silbe I Silbenskih Grebena”. 2017. Archaeologia Adriatica 9 (1). https://doi.org/10.15291/archeo.1189.

Most read articles by the same author(s)