Novac Osmanskog Carstva iz sjeverne Dalmacije

Sažetak

U ovom se radu raspravlja o 23 osmanska novca pronađena na 16 sjevernodalmatinskih nalazišta. Kronološki pripadaju razdoblju od vremena druge vladavine sultana Mehmeda II. Osvajača (1444. – 1446. i 1451. – 1481.) pa sve do egipatskog novca nominalno kovanog za sultana Abdula Hamida II. (1876. – 1909.). Ti numizmatički nalazi mogu se podijeliti u nekoliko različitih faza u kojima su dospjeli u sjevernu Dalmaciju: predosmansku, osmansku i postosmansku. Prvu fazu čine akče sultana Mehmeda II. te sultana Selima I. (1512. – 1520.). Drugu fazu predstavlja novac iz razdoblja osmanske vladavine koja je u sjevernodalmatinskom zaobalju trajala nešto više od stoljeća i pol. Trećoj fazi pripadaju mangiri Sulejmana II. (1687. – 1691.) koji su dospjeli u sjevernu Dalmaciju nedugo nakon kraja osmanske vladavine, a još u jeku Morejskog rata (1684. – 1699.). Slijede numizmatički nalazi iz znatno kasnijeg vremena. Povijesnim prilikama koje su povezane sa sjevernom Dalmacijom i Egiptom pripadaju dva primjerka. Jedan je kovan za sultana Selima III. (1789. – 1807.), a drugi za sultana Abdula Hamida II. (1886. – 1909.). Prvi se može povezati s francuskom intervencijom u Egipat 1798., a drugi s izbjeglištvom stanovništva s Dugog otoka u El Shatt 1944. – 1945. godine.vremena. Povijesnim prilikama koje su povezane sa sjevernom Dalmacijom i Egiptom pripadaju dva primjerka. Jedan je kovan za sultana Selima III. (1789. – 1807.), a drugi za sultana Abdula Hamida II. (1886. – 1909.). Prvi se može povezati s francuskom intervencijom u Egipat 1798., a drugi s izbjeglištvom stanovništva s Dugog otoka u El Shatt 1944. – 1945. godine.