Smjernice za autore

O časopisu

Archaeologia Adriatica je znanstveni časopis u kojem se objavljuju radovi primarno arheoloških, ali i njima bliskih metodoloških, povijesnih, povijesno umjetničkih, antropoloških, etnoloških, muzeoloških i inih rasprava vezanih uz Jadran i njegova limitrofna područja na kojima su u različitim arheološko-povijesnim razdobljima prapovijesti, antike te srednjeg i novog vijeka formirane brojne kulturološke cjeline.

Časopis izlazi jednom godišnje.

Časopis od 2007. objavljuje Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru te on predstavlja jednog od nasljednika Radova Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti (ISSN 0352-6712, e-ISSN 2806-8424). Od svog 5. broja (2011.) izlazi dvojezično (uz mogućnost objave i na drugom jeziku osim engleskog), a od 2020. g. pripada najvišem A1 rangu nacionalnih znanstvenih serijskih publikacija.

U časopisu se objavljuju radovi koji podliježu najmanje dvjema dvostruko anonimiziranim recenzijama, a svrstavaju se u sljedeće kategorije:

izvorni znanstveni članak (original scientiﬁc paper) – izvorno znanstveno djelo u kojem su izneseni novi rezultati fundamentalnih ili primijenjenih istraživanja
prethodno priopćenje (preliminary communication) – znanstveni članak koji obavezno sadrži jednu ili više znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omogućile čitatelju provjeru iznesenih znanstvenih spoznaja
pregledni članak (review) – donosi, na temelju literature, cjelovit prikaz dosadašnjih znanja o nekoj temi nastojeći objasniti trenutačno razumijevanje te teme.
stručni članak (professional paper) – sadrži znanja relevantna za određenu struku, ali nema obilježja znanstvenosti tj. ne donosi originalne rezultate autora istraživanja nego rabi već objavljene rezultate koje autor usustavljuje i objašnjava.

U načelu prilozi ne mogu biti veći od 32 kartice teksta (60.000 characters; dva autorska arka), a broj priloga (slike, karte, table i sl.) treba biti primjeren opsegu rukopisa.

Kategoriju rada koja se objavljuje u zaglavlju članka utvrđuje uredništvo časopisa na temelju dviju recenzija (po potrebi i više). Ostali rukopisi i prilozi (prikazi, životopisi, bibliografije itd.) svrstavaju se u povremene rubrike časopisa.

Prijava radova i objavljivanje članaka (APC) se ne naplaćuje.

Indeksiranje

Časopis se referira u bazama: Sachkatalog der Bibliothek – Römisch-Germanische Kommission des Deutschen Archäologischen Instituts i Hrčak.

Publiciranje, vremenik

Časopis izlazi jednom godišnje i to inicijalno u sustavu objavljivanja „prvo na mreži" (online first) nakon provedenih postupaka recenzije, lekture i korekture (ISSN 1848-9281; DOI: 10.15291/archeo) i to na matičnim mrežnim stranicama časopisa (https://morepress.unizd.hr/journals/adriatica) i Hrčku (https://hrcak.srce.hr/adriatica), a zatim i tiskanoj varijanti (ISSN (Tisak) 1846-4807).

Obavijest o zaprimanju rada dobije se nakon otprilike tjedan dana, procedura recenzije, ispravaka i lekture traju tri do četiri mjeseca, objava u digitalnom obliku pet do šest mjeseci nakon primitka rada, a objava u tiskanom obliku nakon šest do osam mjeseci.

Otvoreni pristup

Archaeologia Adriatica je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj je u cijelosti besplatan i dostupan te ga je dozvoljeno pohranjivati u različite znanstvene repozitorije bez naknade, ali uz obvezu navođenja mrežne stranice (https://morepress.unizd.hr/journals/adriatica). Korisnici smiju kopirati i distribuirati materijal te mijenjati, preoblikovati ili prerađivati materijal sve dok citiraju izvornik na odgovarajući način, sukladno CC BY licenci.

Zaprimanje rukopisa

Prilozi se dostavljaju Uredništvu tijekom čitave godine ili preko izdavačke platforme Morepress ili na službenu elektroničku adresu uredništva časopisa: archaeologia.adriatica@unizd.hr.

Rukopisi se tiskaju u dvojezičnom obliku. Mogu biti napisani na hrvatskome ili na nekom od stranih jezika u dogovoru s Uredništvom, a Uredništvo preuzima obvezu prijevoda na engleski jezik (ako je predan hrvatski tekst), odnosno hrvatski jezik (ako je predan tekst na nekom od stranih jezika).

Strukturiranje teksta

Autori u članku posebnu pozornost moraju obratiti na odgovarajuće strukturiranje teksta i odgovarajuću duljinu u skladu s priznatim standardima znanstvene metodologije. Pri imenovanju rukopisa uz ime autora predlažemo korištenje skraćene verzije naslova rada.

Dokument obavezno sadrži:

naslov rukopisa
podatke o autoru/autorima: ime i prezime autora i akademski stupanj (titula), naziv i adresa ustanove u kojoj radi (ili prebivališta), adresu elektroničke pošte
abstrakt (maksimalno 250 riječi)
ključne riječi (maksimalno 8 ključnih riječi)
tekst rukopisa (naslovi i podnaslovi poglavlja se ne numeriraju)
popis korištene literature i izvora
ilustracije kao zasebne datoteke
popis ilustracija i tabli
Izjava o dopuštenju korištenja grafičkih priloga koje autori nisu sami izradili

Prijava članka i provjera

Prijava članka podrazumijeva da rad nije prethodno objavljen (osim u obliku sažetka, objavljenog predavanja ili ocjenskog rada), da nije u razmatranju za objavljivanje na drugom mjestu, da su njegovo objavljivanje odobrili svi autori i institucija gdje je istraživanje provedeno te da, ako bude prihvaćen, rad neće biti objavljen drugdje u istom obliku, na engleskom ili bilo kojem drugom jeziku, uključujući elektronički oblik.

Prilozi

Slikovni prilozi

Slikovni prilozi predaju se u digitalnom obliku i moraju biti izdvojeni kao zasebne datoteke, naslovljeni imenom autora te rednim brojem pod kojim se u tekstu spominju (Marijanović sl. 1). Rukopisi sa slikovnim prilozima umetnutima u Wordov dokument neće se prihvaćati. Prilozi trebaju biti orijentirani onako kako će biti objavljeni, snimljeni u formatu jpeg (.jpg) ili tiff (.tif), dovoljno kvalitetne rezolucije za tisak. Svaka tabla mora sadržavati nacrtano mjerilo, a redni broj treba joj biti označen rimskim brojevima.

Tablični prilozi i grafikoni

Tablični prilozi i grafikoni predaju se u digitalnom obliku, kao Word ili Excel dokument, naslovljeni imenom autora rukopisa, vrstom priloga te brojem (Marijanović tab 1). Naziv pojedinog priloga stavlja se u potpis, a ne unutar tablice ili grafikona.

Recenzentski postupak

Sve rukopise prvo ocjenjuje Uredništvo časopisa i mogu se odbiti bez recenzije ako se zaključi da nemaju elemente znanstvenog rada, da tematski ne ulaze u domenu časopisa ili nisu dovoljno izvorni.Prije recenzije svaki rukopis prolazi kroz softver za provjeru izvornosti (Turnitin), kako bi se dokazala izvornost i osigurala kvaliteta pisanog rada. Radovi s visokim stupnjem preklapanja s objavljenim podacima (preko 20 %) (čak i u slučaju samoplagiranja) bit će odbijeni bez recenzije. Radovi koji su prikladni za objavu šalju se najmanje dvama nepristranim recenzentima. Časopis provodi dvostruki anonimizirani proces recenziranja što znači da su identiteti autora skriveni od recenzenata i obrnuto. Za odluku o prihvaćanju ili odbijanju članaka odgovoran je glavni urednik i njegova je odluka konačna. Urednici nisu uključeni u odluke o radovima koje su sami napisali ili su ih napisali članovi obitelji ili kolege. Svaki takav podnesak podliježe uobičajenim procedurama časopisa.

Recenzenti

Autori imaju mogućnost Uredništvu predložiti recenzente koji su prikladni za ocjenu rada, no taj prijedlog nije obvezujući. Predlaganje recenzenata provodi se u Morepress sustavu tijekom prijave rada ili putem poruke na kontakt adresu uredništva. Također, autori mogu predložiti recenzente koje bi trebalo izbjegavati jer bi odnos koji imaju s autorima spriječio recenzenta da ima nepristrano mišljenje o radu (profesionalna ili obiteljska povezanost itd.).

Recenzentima će se na traženje izdati potvrda o obavljenim recenzijama.

Poslije recenzije

Čim se recenzije učitaju u sustav ili budu primljene na adrese Uredništva, glavni urednik donosi odluku o mogućem prihvaćanju rukopisa. Recenzije se zatim šalju autorima, a ako su recenzije pozitivne, od autora se očekuje da predaju revidiranu verziju u zadanom vremenskom okviru. Ako autori ne mogu predati revidirani rukopis u tom razdoblju, trebali bi se javiti Uredništvu u vezi s mogućnostima produljenja roka za ponovno slanje nakon što se provedu sve promjene koje recenzenti zahtijevaju. Autori su dužni uz svaku revidiranu verziju dostaviti popratni dokument s odgovorima na svaki neprihvaćeni recenzentov pojedinačni komentar. Revidiranu verziju ocjenjuje Uredništvo i/ili recenzenti te na temelju njihovih sugestija glavni urednik u najkraćem mogućem roku donosi odluku o konačnom prihvaćanju. Ako je potrebno, može se zatražiti daljnja revizija kako bi se ispunili svi zahtjevi recenzenata. Kada se rukopis prihvati za tisak, dodjeljuje mu se doi broj te se radi lektura i korektura. Potom autori provjeravaju rukopis, koji zatom bude objavljen prvo na mreži (online first) kao prva verzija rada, nakon čega autorske promjene rukopisa nisu moguće. Kada se prikupe svi članci za taj broj, autori dobivaju prijelom rada u PDF-u na konačnu provjeru prije tiska. Od autora se očekuje ispravljanje ponajprije tiskarskih pogrešaka s korekturama, a ne sadržaja. Prijelom je potrebno vratiti uredništvu u roku od 72 sata. Konačna verzija zatim se šalje u tisak, a svi se rukopisi objavljuju online kao pdf datoteke u konačnom obliku i indeksiraju u bazama podataka.

GDPR

U skladu s Općom uredbom (EU) o zaštiti podataka (GDPR), časopis prikuplja podatke o autorima, recenzentima i urednicima uključujući imena i prezimena, naslove, podatke za kontakt, područja profesionalnog interesa i životopis. Podaci se koriste kako bi pomogli urednicima odabrati odgovarajuće recenzente, kontaktirati s recenzentima i autorima te pružiti potrebne informacije u objavljenim člancima. Podaci se koriste samo u mjeri potrebnoj za objavu, a informacije koje nisu uključene u članak ili zahvalu neće se dijeliti s trećim stranama. Podaci će se čuvati do opoziva ili brisanja podataka na zahtjev autora/recenzenta/urednika.

Jezik

Članci mogu biti napisani na hrvatskome ili na nekom od stranih jezika u dogovoru s Uredništvom, a Uredništvo preuzima obvezu prijevoda na engleski jezik (ako je predan hrvatski tekst), odnosno hrvatski jezik (ako je predan tekst na nekom od stranih jezika).

Ispravljanje podataka u objavljenom broju

Autori rada snose odgovornost za točnost objavljenih podataka. Svi ispravci u radu moraju biti provedeni prije objavljivanja broja, stoga autor dobiva prijelom rada koji mora pregledati što prije, a najkasnije u roku od 72 sata. Ako usprkos tome autori pronađu veću pogrešku u objavljenom radu, ispravak (erratum) mogu dostaviti uredništvu koji će se objaviti online i u prvom sljedećem tiskanom izdanju.

Važan podsjetnik

Molimo autore da se pridržavaju navedenih uputa pri graﬁčkom opremanju i uređivanju teksta rukopisa. Rukopis se neće proslijediti u daljnji recenzentski postupak dok se ne prilagodi obliku određenom u naputku autorima. Za sva pitanja vezana za tehničko uređivanje teksta i priloga autori se mogu obratiti Uredništvu na adresu archaeologia.adriatica@unizd.hr. Autori znanstvenih članaka odgovorni su za sadržaj, izvornost, istinitost i etičnost rada (vidjeti Etički kodeks za autore, urednike i recenzente publikacija Sveučilišta u Zadru). Autori znanstvenih članaka primaju po jedan primjerak časopisa. Rukopisi i recenzije se ne honoriraju. Uredništvo zadržava pravo na manje izmjene teksta, lekture i graﬁčkih priloga.

Upute za citiranje i navođenje literature

Citiranje priloga u tekstu

Autor se u tekstu poziva na priloge u zagradama na sljedeće načine:

(sl. 1), (karta 1), (tab. 1), (T. I), (kat. br. 1).

Ako se autor poziva na jedan od više detalja na nekom prilogu:

(sl. 3/7), (karta 3/1), (T. I/1).

Ako se poziva na više detalja s istog priloga:

(T. I/1, 3, 7–10).

Ako se u tekstu autor poziva na više predmeta s više priloga:

(T. I/1, 3, 7–10; II/7–9, 11).

Citiranje literature

Citiranje literature i dodatne bilješke navode se na dnu stranice. Bilješke se pišu slogom Times New Roman veličine slova 10 i dvostrukim proredom, onim redoslijedom kojim se javljaju u članku. Ako bilješka sadrži tekst nakon kojeg slijedi bibliografski izvor, on se navodi u zagradi.

U bilješci se navodi prezime autora, godina izdanja djela te, prema potrebi, broj stranice na sljedeći način:

BELOŠEVIĆ 1974: 222.

CAMBI 2005: 115, 117–142, 157.

Navod bilješke:

UGLEŠIĆ 2000: 88, bilj. 6.

Više djela istog autora treba poredati kronološki:

KUKOČ 2010: 96; 2012: 112.

Djelo dvaju autora:

MARIJANOVIĆ, HORVAT 2016: 49–53.

Djelo triju autora:

BARBIR, VUKOSAVLJEVIĆ, VUJEVIĆ 2020: 8.

Djelo više od triju autora:

CAMBI et al. 2007: 22, sl. 17.

Svi autori bit će navedeni u popisu literature, na kraju teksta.

Navođenje više bibliografskih jedinica (poredati kronološki, no objediniti djela istog autora):

BRUSIĆ 2000: 14; 2002: 214–216; ČONDIĆ 2010: 28; KUKOČ 2010: 97; 2011: 78; 2017:99; MARIJANOVIĆ 2012: 24.

Slike, table ili bilješke navode se uz broj stranice na kojoj se nalaze.

SUIĆ 1995: 297, sl. 2.

Citiranje antičkih i srednjovjekovnih izvora

Citirati u skladu s kraticama navedenima u Oxford Classical Dictionary (http://classics.oxfordre.com/fileasset/images/ORECLA/OCD.ABBREVIATIONS.pdf).

Primjer:

Plin., N.h.

Caii Plynii Secundi Naturalis historiae libri tricesimiseptimi etultimi finis impressi. Venetiis: Per

Nicolaum Jenson Gallicum, 1472.

Popis literature i izvora

Popis literature i izvora jedinstven je za dvojezični tekst. Literatura se navodi abecednim redom uz kronološko redanje djela istog autora. Djela bez autora ili urednika treba uvrstiti prema naslovu djela. U popisu literature treba izbjegavati kraćenje naslova i naziva časopisa. Naslov i podnaslov monografije ili zbornika te naziv časopisa pišu se u kurzivu. Nakon popisa djela jednog autora slijede djela u kojima je isti prvi od dvaju autora, a nakon toga se prema godini izdanja nabrajaju djela u kojima je prvi od triju ili više autora. Za više djela jednog autora objavljenih u istoj godini potrebno je nakon godine staviti tekuće slovo abecede (BATOVIĆ, Š. 1968a,...; BATOVIĆ, Š. 1968b,...).

Svi ostali relevantni podatci o publikaciji navode se na hrvatskom i engleskom jeziku (npr. u/ in, ur./ed. ili eds.) ili uvriježenim latinskim terminima odnosno kraticama (npr. et al.). Ako je rad objavljen dvojezično, navode se obje inačice naslova razdvojene kosom crtom. Ako je riječ o monografiji izdanoj u seriji, potrebno je to napomenuti. Treba navoditi izvorna imena mjesta izdanja (npr. Roma, a ne Rim). U bilješkama i popisu literature navedene stranice u knjizi ili časopisu povezuju se crtom (11–27), a ne crticom (spojnicom) (11-27).

Upute za citiranje

Knjiga

Jedan autor

BRUSIĆ, Z. 1999, Hellenistic and Roman relief pottery in Liburnia: north-east Adriatic, Croatia, British Achaeological Reports International series 817, Oxford: Archaeopress.

Dva ili više autora

BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A. 2005, Aristocrazie e campagne nell’Occidente da Costantino a Carlo Magno, Firenze: All’insegna del Giglio.

Ako je knjiga objavljena na dvama jezicima, navode se obje inačice naslova razdvojene kosom crtom.

RADIĆ ROSSI, I., BORZIĆ, I. 2022, Brodolom rimskog trgovačkog broda kod rta Glavata na Mljetu / Shipwreck of a roman merchantman near cape Glavat on the island of Mljet, Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje / Archaeology of Adriatic Shipbuilding and Seafaring, 3, Zadar: Sveučilište u Zadru.

Urednička izdanja (za jednog urednika koristiti se kraticom ur./ed., a za više ur./eds.)

AURIEMMA, R. (ur./ed.) 2018, Nel mare dell’intimità. L’archaeologia subacquea racconta l’Adriatico, Catalogo della mostra (Trieste, ex Pescheria - Salone degli Incanti, 17 dicembre 2017-1 maggio 2018), Roma: Gangemi Editore.

FADIĆ, I., ETEROVIĆ BORZIĆ, A. (ur./eds.) 2017, Grad mrtvih nad poljem života. Nekropola gradinskog naselja Kopila na otoku Korčuli / The city of the dead above the field of life. Necropolis of Kopila hillfort on the island of Korčula, Zadar: Muzej antičkog stakla u Zadru.

Poglavlje u knjizi s više autora

RADOVČIĆ, D. 2017, Antropološka analiza / Anthropological analysis, u/in: Grad mrtvih nad poljem života. Nekropola gradinskog naselja Kopila na otoku Korčuli / The city of the dead above the field of life. Necropolis of Kopila hillfort on the island of Korčula, Fadić, I., Eterović Borzić, A. (ur./eds.), Zadar: Muzej antičkog stakla u Zadru, 125–137.

Neobjavljeni magistarski ili doktorski rad

ČAČE, S. 1985, Liburnija u razdoblju od 4. do 1. stoljeća prije nove ere, neobjavljena disertacija /unpublished PhD thesis, Sveučilište u Splitu, Zadar: Filozofski fakultet u Zadru.

Članak u časopisu

BELOŠEVIĆ, J. 1974, Starohrvatska nekropola uz humak „Materiza“ kod Nina, Diadora, 6, 221–242.

Ako časopis ima više svezaka:

ZARO, G., GUSAR, K., ČELHAR M. 2020, On the edge of empires. Exploring an Ottoman legacy on the Venetian frontier, Journal of Field Archaeology, 45(3), 188–208. doi:10.1080/00934690.2019.1706141.

Ako je članak u časopisu objavljen na dvama jezicima, navode se obje inačice naslova razdvojene kosom crtom:

BARAKA PERICA, J., UGLEŠIĆ, A. 2021, Ulomak pogrebne mense s lokaliteta Galovac – Crkvina / Fragment of a Funerary Mensa from the Site of Galovac – Crkvina, Archaeologia Adriatica, 15, 521–539.

Ako se godište časopisa ne podudara s godinom objave:

BELOŠEVIĆ, J. 1962, Slavenska keramika iz ranosrednjovjekovne nekropole „Materiza“ kraj Nina, Diadora, 2 (1960–1961), 237–249.

Članak u tisku

KUKOČ, S. 2022, Interpretacija funeranog kôda: Geometrijskog simboličnog prikaza na daunskoj steli iz Arpija / Interpretation of a funerary code: Geometric symbolic depiction on the daunian stela from Arpi, Asseria, 15/16 (2019/2020) (u tisku / in press).

Članak u zborniku znanstvenog skupa

PEŠIĆ, M. 2017, Sjevernoafrička tera sigilata s brodoloma kod otočića Babuljaša blizu Pakoštana, u/in: Rimske keramičarske i staklarske radionice. Proizvodnja i trgovina na jadranskom prostoru, Zbornik III. Međunarodnog arheološkog kolokvija Crikvenica, 4.–5. studenog 2014., Lipovac Vrkljan G., Šiljeg B., Ožanić Roguljić, I., Konestra, A. (ur./eds.), Institut za arheologiju, Muzej grada Crikvenice, Crikvenica, 419–431.

Novinski članak

BATOVIĆ, Š. 1970, Ostaci života i kulture iz davne prošlosti Ljupča, Narodni list, god. XXI(CIX), br. 964, Zadar, 18. travnja, 5.

Elektronički izvori

Osnovni oblik citiranja prati načela koja vrijede i za tiskane medije. Dakle, potrebno je navesti: autora, godinu publikacije, naslov publikacije, izdavača, adresu internetske stranice te, u zagradi, datum posjeta stranici:

SCHMIDTS, T., SEIFERT, M. (eds.) 2022, New Approaches to Seaborne Commerce in the Roman Empire: Panel 5.17, Archaeology and Economy in the Ancient World – Proceedings of the 19th International Congress of Classical Archaeology, Cologne/Bonn 2018, Band 24, Propylaeum, Heidelberg. https://doi.org/10.11588/propylaeum.1038 (17. 10. 2022.)

Popis priloga

Na kraju teksta treba se nalaziti popis priloga s kratkim opisom, naznačenim autorstvom (snimio, izradio) i godinom nastanka priloga. Pri opisu slikovnih priloga potrebno je rabiti termine slika, tabla, tablica, karta. Slikom se smatraju crteži, fotografije i dijagrami, a tablicom tablični prilozi koji prate tekst rukopisa. Tablom se smatra slikovni prilog koji dolazi na kraju rukopisa.

Kad je prilog preuzet iz objavljene literature, mora se citirati njegova bibliografska jedinica:

Sl. 1 Palagruža, paljevinski sloj unutar zidova rimske fortifikacije (Kirigin 2012: 91)

Ako je preuzeti prilog dorađen:

Sl. 1 Palagruža, paljevinski sloj unutar zidova rimske fortifikacije (prema Kirigin 2012: 91; doradio: I. Borzić)

Ako prilog prikazuje predmet koji je pohranjen u nekoj instituciji, uz opis mora biti navedena institucija te inventarni broj pod kojim se predmet vodi u toj instituciji:

Sl. 1 Pojasna kopča iz Nadina, Arheološki muzej Zadar, inv. br. 15073 (snimio: I. Čondić)