Časopis Archaeologia Adriatica nastoji u skladu s Etičkim kodeksom za autore, urednike i recenzente publikacija Sveučilišta u Zadru osigurati najviše standarde etičkog ponašanja u svim fazama priređivanja i objavljivanja radova. Ovaj dokument temelji se, uz ostalo, na COPE Smjernicama iz 1999. godine, COPE Kodeksu ponašanja iz 2003, COPE Smjernicama najbolje prakse iz 2007, COPE Kodeksu ponašanja i najbolje prakse za urednike časopisa iz 2011, Principima transparentnosti i najboljoj praksi u znanstvenom izdavaštvu iz 2014., Preporukama o etičnosti u objavljivanju udruge World Association of Medical Editors (WAME), Financial Theory and Practice, Etičkim smjernicama za izdavanje časopisa, Libri & Liberi, Etičkom postupniku i smjernicama uredničkoga rada za izdavanje časopisa; Etičkom kodeksu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju RH i Etičkom kodeksu Sveučilišta u Zadru.

Etičke smjernice

Ovim dokumentom utvrđuju se opće etičke smjernice časopisa čija je svrha štićenje, usmjeravanje i promicanje odgovornog i etički utemeljenog ponašanja i djelovanja svih sudionika u izdavačkim poslovima časopisa Archaeologia Adriatica, u skladu s temeljnim etičkim načelima i najvišim etičkim standardima znanstvenoga i stručnog rada.

Odgovornosti i obveze autora

Izvještavanje o razultatima znanstvenih istraživanja

  • Autori su dužni svoj rad predstaviti na ispravan način u skladu s uzusima znanstvene i akademske komunikacije i u kontekstu prethodnih istraživanja te ponuditi objektivnu raspravu o njegovu značaju i važnosti
  • Autori su također dužni opisati primijenjene metode i predstaviti rezultate na jasan i nedvosmislen način
  • Rad treba sadržavati dovoljno detalja i referenci kako bi se drugima omogućilo provjeravanje rada
  • Prijevarne ili namjerno iznesene netočne tvrdnje predstavljaju neetično ponašanje i nisu prihvatljive
  • Od autora se može zatražiti da dostave podatke u vezi s radom za potrebe uredničke recenzije, te oni trebaju omogućiti pristup takvim podacima (primjerice na institucijskom repozitoriju) i čuvati ih i nakon objavljivanja
  • Autori bi u pravilu trebali objavljivati rezultate vlastitih znanstvenih istraživanja, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih osoba, trebaju ih precizno citirati/navesti
  • Način citiranja/navođenja preuzetih dijelova teksta ili grafičkih priloga treba biti usklađen s pravilima časopisa
  • Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko ponašanje koje nije prihvatljivo

Korištenje materijala zaštićenih autorskim pravima

  • Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje grafičkih priloga (ilustracija, fotografija, tablica, karata, dijagrama i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima)
  • Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje

Objava rada u više časopisa ili publikacija

  • Istodobna predaja istog rukopisa, odnosno rukopisā koji se sadržajno većim dijelom podudaraju, u više časopisa ili primarnih publikacija predstavlja u pravilu neetično ponašanje u izdavaštvu i nije prihvatljivo
  • Autor ne bi smio predavati na razmatranje ranije objavljeni rad u drugi časopis
  • Objavljivanje nekih vrsta članaka (npr. prijevoda) u više od jednog časopisa ponekad je opravdano, pod pretpostavkom da se u ponovnom objavljivanju obvezno referencira primarna publikacija
  • Autori i urednici časopisa Archaeologia Adriatica moraju dati suglasnost za sekundarno objavljivanje koje se može temeljiti na istim podacima i za tumačenje primarnog dokumenta

Citiranje i referenciranje korištenih izvora

  • Uvijek je potrebno ispravno navesti rad drugih osoba, a autori trebaju citirati izvore koji su bitno utjecali na sadržaj istraživanja i rukopisa
  • Informacije koje su dobivene privatno, primjerice u razgovoru, korespondencijom ili u raspravi s trećim osobama, ne smiju se koristiti ili prenijeti bez izričitog, pisanog dopuštenja izvora, odnosno autorizacije
  • Informacije dobivene tijekom obavljanja povjerljivih usluga, kao što je primjerice recenziranje rukopisa ili prijava projekata za financiranje, ne smiju se koristiti bez izričitog pisanog odobrenja autora rada koji je bio predmet tih usluga.

(Su)autorstvo

  • Autorstvo treba ograničiti na osobe koje su znatno pridonijele koncepciji, osmišljavanju, izvršenju ili interpretaciji istraživanja; sve osobe koje su značajno pridonijele trebale bi biti navedene kao suautori.
  • Ako postoje druge osobe koje su sudjelovale u nekim bitnim aspektima istraživačkog projekta, treba ih spomenuti ili navesti da su dale doprinos.
  • Autor koji prijavljuje rad treba se pobrinuti da su svi stvarni suautori potpisani te da nisu potpisani oni koji nisu stvarno sudjelovali u pisanju rada, kao i da su svi suautori vidjeli i odobrili konačnu verziju rada te da su pristali na predavanje rada na objavu.

Komunikacija s urednicima i recenzentima

  • Od autora se očekuje da na uredničke i recenzentske komentare reagira profesionalno i pravodobno
  • Ako autor odluči povući rukopis koji je već upućen u recenzentski postupak ili nije spreman prihvatiti recenzentske sugestije, o tome treba odmah obavijestiti uredništvo časopisa.

Deklariranje sukoba interesa

  • Autori bi u svojim rukopisima trebali objaviti svaki financijski ili drugi bitan sukob interesa koji bi mogao utjecati na rezultate ili interpretaciju njihovih rukopisa
  • U rukopisima je potrebno jasno navesti sve organizacije koje su dale potporu istraživanju kao i sve izvore financiranja te njihovu eventualnu ulogu u provođenju istraživanja i obradi i objavljivanju njegovih rezultata
  • Primjeri mogućih sukoba interesa koji trebaju biti objavljeni uključuju zaposlenje, konzultacije, vlasništvo dionica, honorare, plaćene stručne iskaze, prijavu i registraciju patenata te darovnice ili ostale izvore financiranja

Ispravci ili opoziv rada

  • Kada autor otkrije značajnu pogrešku ili netočnost u svojem objavljenom radu, njegova je obveza bez odgode obavijestiti uredništvo te surađivati s uredništvom kako bi opozvali ili ispravili rad.
  • Ako uredništvo od treće osobe dozna da objavljeni rad sadrži značajnu pogrešku, obveza je autora bez odgađanja opozvati ili ispraviti rad, ili pružiti uredništvu dokaze o ispravnosti izvornog rada

Odgovornosti i obveze urednika

  • Urednici su odgovorni za cjelovit sadržaj objavljen u publikaciji, što znači da bi trebali nastojati zadovoljiti potrebe čitatelja i autora, imati dobro definirane uredničke procese koji osiguravaju kvalitetu objavljenih materijala i promicati slobodu izražavanja
  • Uredništvo bi se trebalo suzdržati od razmatranja rukopisa kada se nalazi u sukobu interesa zbog konkurencije, suradnje te drugog odnosa ili povezanosti s bilo kojim od autora, trgovačkih društava ili institucija povezanih s rukopisom.
  • Urednici trebaju osigurati integritet akademskih zapisa i objaviti ispravke, objašnjenja, poricanje ili ispriku kada je to potrebno
  • Uredništvo treba aktivno tražiti mišljenja autorā, čitateljā, recenzenata i članova uredničkog odbora o mogućim načinima poboljšanja publikacije
  • Urednici trebaju sustavno procjenjivati učinke svojih uputa za autore i recenzente te ih revidirati po potrebi, potičući odgovorno ponašanje i obeshrabrujući nečestitost.

Osiguravanje kvalitete objavljenog materijala

  • Uredništvo treba poduzeti sve odgovarajuće korake kako bi se osigurala kvaliteta objavljenog materijala
  • Uredništvo trebaju na raspolaganju imati sustave za otkrivanje krivotvorenih podataka (npr. neprimjereno manipuliranje grafičkim prilozima ili prepisivanje i parafraziranje teksta bez navođenja izvornika) koje mogu koristiti redovito ili u slučaju sumnji
  • Potiče se primjena "kućnog" stila citiranja literature i drugih izvora podataka te drugih standarda izvještavanja uvriježenih u međunarodnoj zajednici u području humanističkih znanosti, napose arheologije
  • Uredništvo ne bi trebalo zahtijevati od autorā citiranje publikacije za koju je rad predložen

Tajnost informacija i zaštita osobnih podataka

  • Uredništvo je dužno štititi tajnost informacija dobivenih tijekom istraživanja ili profesionalne interakcije
  • Gotovo uvijek potrebno je dobiti pismeni pristanak za objavljivanje od osoba koje bi se mogle same prepoznati ili biti prepoznate (npr. iz studije slučaja ili fotografija).
  • Objavljivanje osobnih podataka bez izričitog pristanka može biti dopušteno samo kada javni interes nadilazi eventualne štete, ako je nemoguće dobiti suglasnost te ako nije vjerojatno da će se razuman pojedinac protiviti objavi
  • Politiku objavljivanja osobnih podataka potrebno je javno obznanjena i jasno pojašanjena autorima.
  • Pristanak za sudjelovanje u istraživanju i prolaženje tretmana nije isto što i pristanak na objavljivanje osobnih podatka, fotografija ili citata

Sumnja u znanstvenu neetičnost

  • Ako sumnjaju ili im je ukazano na znanstvenu nečestitost autora ili recenzenta, urednici imaju obvezu djelovanja, bez obzira radi li se o objavljenim ili neobjavljenim radovima
  • Uredništvo ne smiju jednostavno odbiti rukopise koji izazivaju zabrinutost ili sumnju u moguću znanstvenu nečestitost. Etičnost nalaže istraživanje takvih slučajeva, kada je god moguće i bez obzira na zahtjevnost tog postupka i uloženi napor, pri čemu se preporuča slijeđenje COPE (The Committee on Publication Ethics; u daljnjem tekstu COPE) dijagramā toka (dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, URL: https://mzo.hr/sites/default/files/migrated/eticki-postupnik-za-urednike.pdf).
  • Uredništvo prvenstveno trebaju tražiti odgovore od onih na čije se ponašanje sumnja. Ako nisu zadovoljna odgovorom, trebaju pitanje uputiti relevantnom poslodavcu, instituciji ili odgovarajućem tijelu, nastojeći temeljito istražiti navodnu znanstvenu nečestitost.

Poricanje radova

  • Pogrešne, netočne ili obmanjujuće izjave moraju se odmah ispraviti s dužnim isticanjem
  • Uredništvo treba slijediti međunarodne smjernice o poricanju (eng. retraction), npr. COPE smjernice
  • Uredništvo treba poduzeti korake koji će smanjiti mogućnost objavljivanja ponavljajućih publikacija.

Otvoreni pristup

  • Uredništvo dodatno potiče objavljivanje znanstvenih istraživanja u otvorenom pristupu, npr. pohranom u institucionalne, nacionalne i međunarodne repozitorije.

Zaštita intelektualnog vlasništva

  • Kada se radi o pitanjima intelektualnog vlasništva, uredništva trebaju surađivati s izdavačem pri razmatranju potencijalnog kršenja zakona i konvencija intelektualnog vlasništva
  • Pri tome će im pomoći primjena alata za otkrivanje plagijatorstva zaprimljenih rukopisa (npr. softver koji detektira međusobnu sličnost tekstova), bilo kao dio redovitog uređivačkog procesa, bilo kada je posrijedi sumnja

Kritike objavljenog rada

  • Uredništvo treba poticati i biti spremno razmotriti argumentirane kritike objavljenog rada, pri čemu autoru kritiziranog materijala treba dati priliku za odgovor.
  • Ne treba isključiti objavljivanje radova koji izvještavaju negativne rezultate. Treba biti otvoren i prema istraživanjima koja propituju rezultate već objavljenih radova.

Sukob interesa

  • Uredništvo treba imati razvijene sustave za upravljanje vlastitim sukobom interesa i onim zaposlenika na poslovima uređivanja publikacije, autora, recenzenata i drugih.
  • Treba postojati deklariran postupak za rukovanje rukopisima od strane glavnog urednika, djelatnika ili članova uredništva kako bi se osigurao nepristrani postupak recenzije.
  • U tu svrhu potrebno je izbjegavanje bilo kakvih sukoba interesa (financijskih, akademskih, obiteljskih i drugih) na relaciji urednik-uredništvo-recenzent-autor.

Odnos autora i urednika

  • Časopis ima svoje Upute za autore u kojima se jasno navodi i objašnjava autorima sve što se od njih očekuje, uključujući i kriterije za autorstva i suradnike na radu, slijedeći standarde koji se primjenjuju unutar znanstvenog područja.
  • Autorima su na raspolaganju kriteriji, hodogram i opis recenzentskog postupka, a uredništvo treba biti spremno opravdati bilo kakvo odstupanje od istog.

Odnos urednika i recenzenata

  • Uredništvo časopisa odabire dvije osobe ili više osoba koje imaju odgovarajuće stručne kompetencije za ocjenjivanje rukopisa, daje im jasne upute za provođenje recenzentskog postupka te snosi odgovornost za njegovu objektivnost i pravovremenost
  • Upute recenzentima se redovito ažuriraju, a sadrže poveznice na relevantne dokumente (npr. COPE preporuke i sl.).
  • Prije svojeg pristanka recenzenti bi trebali prijaviti svoj potencijalni sukob interesa.
  • Povlaštene informacije ili ideje stečene tijekom postupka recenzije moraju se čuvati kao povjerljive i ne smije ih se koristiti za osobnu korist.

Odgovornosti i obveze recenzenata

  • Zadaća recenzenta jest kritičko, ali konstruktivno ocjenjivanje zaprimljenoga rukopisa te navođenje detaljnih i obrazloženih primjedbi i sugestija povezanih s provedenim istraživanjem i načinom na koji je ono predstavljeno u radu.
  • Recenzent pomaže uredniku u donošenju uredničkih odluka i putem komunikacije urednika s autorima također može pomoći autorima u poboljšanju kvalitete rada.
  • Odabrani recenzent koji smatra da nije kvalificiran, koji iz drugih razloga smatra da ne bi trebao recenzirati rukopis ili zna da neće biti u mogućnosti pravovremeno izraditi recenziju, treba obavijestiti urednika i izuzeti se iz recenzentskog postupka.
  • Svaki rukopis koji se primi na recenziju i samu recenziju treba tretirati kao povjerljive dokumente. Ne smije ih se pokazivati, objavljivati i o njima raspravljati s drugim osobama osim uz odobrenje uredništva.
  • Recenzije treba obavljati objektivno. Kritike recenzenta usmjerene na osobu autora nisu primjerene.
  • Recenzenti trebaju jasno izraziti svoje stavove navodeći argumente.
  • Recenzent treba prepoznati važne objavljene radove koje autori nisu citirali.
  • Recenzenti ne bi trebali pristati na recenziranje rukopisa koji mogu implicirati potencijalne sukobe interesa
  • Od recenzenata se očekuje da poštuju zadani rok za recenziju.