Barice – naselje danilske kulture u Benkovcu

Brunislav Marijanović
U članku su izneseni podatci s istraživanja provedenih 2012. na nalazištu danilske kulture Barice u Benkovcu kod Zadra. Izlaganje je koncentrirano na prikaz otkrivenih objekata, originalnost njihovih oblika i na pitanja tehničkih postupaka primijenjenih pri njihovu podizanju.

Kulturna slika danilskog naselja na Baricama

Dario Vujević, Kristina Horvat
Na rubnom dijelu grada Benkovca, na položaju Barice, prilikom istraživanja 2012. godine otkriveni su ostatci neolitičkog naselja. Otkriće nastambi prate bogati ostatci materijalne kulture. Obrađena i prezentirana materijalna građa gotovo u potpunosti odgovara već dobro poznatom kulturnom izrazu tipične danilske kulture. Standardni repertoar izrađevina od keramike, kamena i kosti upotpunjen je i predmetima koji su rijetki u neolitiku istočnog Jadrana.

Kamenolomi Starogradskog zaljeva: problematika podrijetla kamena korištenog za izgradnju bedema antičkog Fara

Sara Popović
U fokusu arheoloških istraživanja najčešće su prostori s najvećom koncentracijom ostataka materijalne kulture jedne zajednice poput naselja i nekropola, dok krajolici, pa time i oni industrijski, često ostaju na margini istraživanja. To je slučaj s kamenolomima, koji svjedoče o industrijskoj prošlosti jednog prostora, a daju uvid i u socijalnu organizaciju društva određenog vremena. U mediteranskoj regiji, pa tako i našoj obali i otocima, antički su kamenolomi izuzetno brojni, zahvaćajući velike površine krajolika, no budući da se mnogi koriste i u kasnijim razdobljima, antički tragovi ekstrakcije sirovine često su uništeni novijima. Sličan je slučaj i s kamenolomima pronađenim u Starogradskom zaljevu. Na sjevernoj strani zaljeva nalazi se šest lokacija na kojima su vidljivi tragovi ekstrakcije kamena. Prirodne, izrazito velike slojnice kamena dale su naslutiti da je riječ o antičkim kamenolomima iz kojih su vađeni veliki blokovi za gradnju bedema grčkog Fara. Proučavanju kamenoloma pristupilo se koristeći više metodoloških pristupa i na multidisciplinaran način. Na svim lokacijama učinjen je površinski pregled terena, zračna prospekcija, analiza arhivskih fotografija i katastra. Učinjena je komparativna analiza tehnologije ekstrakcije sirovine, mikropaleontološka analiza uzoraka kamena iz kamenoloma i bedema, a sve je kartirano u geografskom informacijskom sistemu (GIS).

Prijedlog za čitanje imena kneza Mislava na natpisu s Begovače

Ivan Josipović

Detaljnom analizom i kritičkim preispitivanjem dosadašnjih saznanja o ulomcima predromaničke oltarne ograde koji su pronađeni na lokalitetu Begovača u Biljanima Donjim kod Zadra autor dolazi do važnih spoznaja, i to ne samo onih koje su vezane za te fragmente i njihov epigrafički sadržaj već i do onih koje su važne za određivanje građevinsko-razvojnih faza na lokalitetu, a što je i do sada bila tema rasprava u našoj arheološkoj i povijesnoumjetničkoj znanosti. Tako se donose novi dokazi koji potvrđuju već iznesenu pretpostavku da je na lokalitetu postojala veća ranokršćanska crkva koja je u ranome srednjem vijeku obnovljena i opremljena novim liturgijskim instalacijama, da bi je tek tijekom zreloga srednjeg vijeka zamijenila romanička crkva znatno manjih dimenzija. Također se, kombinacijom prepoznavanja konstruktivnih odlika sačuvanih ulomaka te njihovih likovno-morfoloških i epigrafičkih karakteristika, dodatno potvrđuje opravdanost atribuiranja navedenih fragmenta Klesarskoj radionici iz vremena kneza Trpimira, jer se na dijelu posvetnog natpisa s jednog ulomka arhitrava prepoznaje ime hrvatskog kneza Mislava, neposrednog Trpimirova prethodnika, čime se obnova ranokršćanske crkve čvršće datira vremenom Mislavove vladavine, dakle četvrtim desetljećem 9. stoljeća, dok se djelovanje navedene klesarske produkcije okvirno smješta u drugu četvrtinu tog stoljeća.


Podvodna/podmorska arheologija, arheologija pomorstva i arheologija broda: razmatranje terminoloških pitanja

Irena Radić Rossi
Cilj je ovoga rada prikazati povijest terminologije vezane uz znanstvene discipline podvodnu/podmorsku arheologiju, arheologiju pomorstva i arheologiju broda u okviru hrvatske arheološke znanosti, te predložiti moguća rješenja za njihovu buduću klasifikaciju. Podvodna i podmorska arheologija široko su prihvaćeni tehnički termini kojima se uobičajeno označuju arheološka istraživanja koja se provode u posebnim uvjetima, a za čije je ostvarenje potrebno raspolagati odgovarajućom opremom i alatom. Precizna definicija termina arheologija pomorstva i arheologija broda omogućuje nam razlikovanje zadataka i ciljeva tih dviju disciplina, pojašnjava njihov znanstveni doprinos unutar matičnoga polja i pruža znatno jasniju percepciju njihovog sadržaja i značenja.

Nalazi španjolske (gotičko-mudejarske) keramike s lokaliteta Sv. Marija od Kaštela i Kula Gornji ugao u Dubrovniku

Branka Milošević, Nikolina Topić
U radu se obrađuju nalazi španjolske (gotičko-mudejarske) keramike pronađeni na lokalitetima: Benediktinski samostan Sv. Marija od Kaštela i Kula Gornji ugao u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Riječ je o dosta rijetkim keramičkim nalazima koji su trgovačkim putovima dopremani iz radionica Valencije i okolice. Nalazi se datiraju u kraj 14. stoljeća i u 15. stoljeće, a pripadaju porodici majolike koja je, osim neprozirne glazure po kojoj se izvodila dekoracija, bila premazivana i skupocjenim lustro premazom. Ova keramika svjedoči o imućnosti i istančanom ukusu pojedinih stanovnika Dubrovnika, koji je bio jedan od najvećih pomorskih, trgovačkih i kulturnih centara na istočnoj jadranskoj obali u to vrijeme.

Keramičke čaše s varaždinskog Staroga grada

Marina Šimek
Tijekom 2006. godine Arheološki je odjel Gradskog muzeja Varaždin proveo do sada prvo veće arheološko istraživanje vanjskih fortifikacijskih struktura Staroga grada. Prilikom istraživanja sjeverne i zapadne mokre grabe, prokopane tijekom 16. st., u vrijeme velike renesansne modernizacije srednjovjekovne utvrde, prikupljena je brojna i raznolika arheološka građa. Radi se o oštećenim i neupotrebljivim predmetima, odbačenim kao nepotreban otpad u vodu obrambenog jarka. Iz velike količine različitog keramičkog posuđa izdvojene su jednostavne konične čaše koje čine jednu od kategorija stolnog posuđa odnosno posuđe za piće. Obradom nalaza s ovog istraživanja do sada je identificirano trinaest čaša istoga tipa. Iako se međusobno razlikuju u nekim detaljima, one ipak predstavljaju prepoznatljivu tipološku cjelinu te ih se pripisuje tipu jednostavnih koničnih čaša. Prema stratigrafskom položaju te usporedbom s poznatim primjercima s drugih nalazišta, čaše su datirane u kasni srednji vijek odnosno u 15. st., uz moguću uporabu i početkom 16. st. S obzirom na jednostavnost izrade, skromnu dekoraciju te masovnu proizvodnju pripisuju se lokalnoj produkciji te se njihova uporaba povezuje s pripadnicima nižeg socijalnog sloja unutar feudalne utvrde.

Rimska religija i kultovi u Epidauru

Bruno Bijađija
Rimska kolonija Epidaur (današnji Cavtat) slabo je arheološki istražena, pa je to glavni problem u proučavanju bilo kojeg aspekta rimskog života na području današnjeg Dubrovnika. Međutim, zahvaljujući epigrafskoj građi, materijalnim ostacima, stanovitoj tradiciji i indikacijama, moguće je nešto kazati o rimskoj religiji i kultovima u Epidauru u vremenu rimske dominacije našom obalom. Dosada smo uspjeli izdvojiti sljedeća božanstva i kultove: Jupitera, Minervu, Dijanu, Asklepija, carski kult i Mitru. Jupiter, Dijana i nepoznato božanstvo su potvrđeni natpisom. Štovanje Minerve je dosada potvrđeno samo kao privatno u vidu brončane statue. O Asklepijevom kultu govori tradicija i analogije s Naronom, a tri geme s njegovim likom svakako ne mogu biti dovoljan dokaz o javnom štovanju toga kulta. Carski kult je također dokazan s dva natpisa, a posredno i počasnim natpisom Dolabele. Mitra je zasada najbolje poznato i potvrđeno božanstvo na području Cavtata, ali još nije pronađen nijedan natpis koji bi ga spominjao. Kako tek trebaju uslijediti nova arheološka istraživanja, ali i završiti sa započetima na području Cavtata i okolice, popis štovanih božanstava i kultova će zasigurno biti veći, a naše spoznaje bit će mnogo bolje argumentirane. Jasno je vidljiva rasprostranjenost spomenutih kultova i božanstava na širem području nekadašnje kolonije Epidaur što može poslužiti i kao dobar pokazatelj romanizacije dubrovačkog kraja.

Vrijeme uvođenja i uloga arhigala u svjetlu natpisa L. Publicija Sintropa iz Kopra

Palma Karković Takalić
U prilogu se obrađuje natpis arhigala L. Publicija Sintropa iz Kopra kojega se datira u period između kraja 1. i 3. stoljeća. Kroz analizu koparskog natpisa raspravlja se o funkciji i razdoblju uvođenja arhigala u kult Magne Mater i Atisa. Razmatraju se potvrde metroačkog kulta i zajednica na obalnom području italske X. regije s ciljem utvrđivanja sjedišta arhigala L. Publicija Sintropa te geografskog i vremenskog opsega njegova djelovanja.