Golubić kod Knina – važan lokalitet za hrvatski rani srednji vijek

Autor(i)

  • Ivan Josipović Odjel za povijest umjetnosti, Sveučilište u Zadru
  • Ante Uglešić Odjel za arheologiju, Sveučilište u Zadru

DOI:

https://doi.org/10.15291/aa.3564

Ključne riječi:

Golubić kod Knina, današnja parohijska crkva Sv. Stefana, predromanički reljefi, Trogirska klesarska radionica, Benediktinska klesarska radionica iz vremena kneza Branimira, predromanička crkva, aksijalni zvonik s reduciranim westwerkom, 9. stoljeće

Sažetak

U članku se analizira jedan već otprije poznati te veći broj novopronađenih ulomaka predromaničkih reljefa iz današnje pravoslavne crkve Sv. Stefana u Golubiću kod Knina, od kojih su pojedini i prvi put objavljeni. Na temelju njihove detaljne obrade, navedeni su reljefi atribuirani dvjema klesarskim produkcijama 9. stoljeća, i to Trogirskoj klesarskoj radionici djelatnoj sredinom prve polovine 9. stoljeća te Benediktinskoj klesarskoj radionici iz vremena kneza Branimira. Nakon kraćeg ekskursa o povijesnim toponimima na užem prostoru današnjega Golubića, autori iznose pretpostavku da se u zidovima postojeće parohijske crkve u tom selu vjerojatno krije barem dio strukture izvorne predromaničke građevine s aksijalnim zvonikom i krajnje reduciranim westwerkom, a u čijoj su se unutrašnjosti tijekom 9. stoljeća dvaput mijenjale liturgijske instalacije. Time bi navedena sakralna građevina bila uvrštena u grupu najranijih karolinških crkava u Hrvatskoj, tj. u tzv. „misionarski sloj arhitekture” na teritoriju ranosrednjovjekovne hrvatske kneževine.

Preuzimanja

Nema statistike

Preuzimanja

Objavljeno

30.12.2021.

Broj časopisa

Svezak 11 (2021)

Rubrika

Izvorni znanstveni članak

Licenca

Autorska prava (c) 2021 Ante Uglešić, Ivan Josipović

Licenca Creative Commons

Ovo je djelo licencirano pod Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 Međunarodna licenca.

"Ars Adriatica" je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj je u cijelosti besplatno dostupan danom objave na mrežnim stranicama Hrčka. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te ga mijenjati ili koristiti na druge zakonite načine, uz obavezno citiranje izvornika, sukladno CC BY 4.0 licenci.