Srednjovjekovni Varoš Sv. Martina i renesansne Ravnice u Zadru – treba li njihovo područje biti resurs za nove urbane programe?
DOI:
https://doi.org/10.15291/aa.4073Ključne riječi:
predgrađe, gradski zid, srednji vijek, renesansa, utvrda, ZadarSažetak
Srednjovjekovni Varoš Sv. Martina u Zadru protezao se od predjela Foša do područja Relja. Prostirao se u opsegu pretpostavljenoga suburbija rimskoga Iadera, predgrađa na kopnenoj strani zadarskoga poluotoka. U srednjemu vijeku Varoš su s lučke i kopnene strane zatvarale gradske zidine. Među njima je bilo pučko naselje s vrtovima i težačkim kućama te jednim samostanom i još dvjema crkvama. Po jednoj od njih nastalo je ime – Varoš Sv. Martina. Međutim, zbog opasnosti od Turaka u 16. stoljeću predgrađe je srušeno, a na njegovu mjestu podignuta je renesansna utvrda Forte. Pred njom bio je i obrambeni jarak, a ispred njega dugi brisani prostor prema agrarnome području uokolo Zadra, astarea. Tako je cjelinu srednjovjekovnoga predgrađa zamijenio sustav novih fortifikacija, a pred njima i brisani prostor. On je do danas sačuvao veliki dio izvorne širine i dubine, kao i naziv Ravnice, ime koje fino objašnjava promjene u prostoru renesansnoga Grada. No, uz sada zamišljane mijene s idejama o suvremenoj izgradnji na tome području ta povijesna esplanada poima se kao najveći resurs za nove urbane programe, mjesto za podizanje problematičnoga opsežnog bloka građevina, sklopa u projektima nazvanog Vrata Zadra.
Preuzimanja
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2022 Pavuša Vežić
Ovo je djelo licencirano pod Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 Međunarodna licenca.
"Ars Adriatica" je časopis u otvorenom pristupu. Sadržaj je u cijelosti besplatno dostupan danom objave na mrežnim stranicama Hrčka. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te ga mijenjati ili koristiti na druge zakonite načine, uz obavezno citiranje izvornika, sukladno CC BY 4.0 licenci.