Hegemonija antičke baštine: nasljeđe zajedničke povijesti?

Sažetak

Ovaj članak pokazuje kako se hegemonija službeno odobrenog baštinskog diskursa, utemeljena na helenofiliji, kontinuirano provodi i zagovara još od 19. stoljeća, počevši s arheološkim otkrićima antičke Grčke, očita na novijim primjerima baštinske teorije i prakse u regiji. Kip Heroja ratnika u Skopju (2014.) i novi Muzej Akropole u Ateni (2009.) naglašavaju i veličaju antičku prošlost te isključuju sva druga povijesna razdoblja i kulturne/etničke utjecaje, što pridonosi stvaranju eurocentričnog imaginarija podržanog od političkih čimbenika. S druge strane, paralelno se u ovoj regiji stvara i oblikuje novi imaginarij zajedničke, civilizacijske baštine istoka i zapada utemeljen na antičkoj arheologiji, a rekonstruiran kroz Put svile i njezinu baštinu, koji promiče Kina. Ovaj članak demistificira eurocentričnost baštinskih studija i praksi koje potiskuju multikulturalne perspektive, te propituje mogu li multikulturni baštinski diskursi izgrađeni oko identiteta i zajedničke prošlosti Puta svile uspostaviti dijalog transnacionalne baštine koji nadilazi granice etnocentričnosti.