Dopune rimskom djelovanju creskog Schiavonea Ivana Gapića

Sažetak

U članku se iznose nove spoznaje o rimskom djelovanju štukatera i slikara Ivana Gapića tijekom druge polovice 16. stoljeća kojima je formirana jasnija skica za biografiju tog Schiavonea koji je tek nedavno ponovno predstavljen povijesno-umjetničkoj javnosti. U talijanskoj je historiografiji bio krajnje marginalno prisutan, nejasnog opusa, u dubokoj sjeni istraživanja opusa važnih imena poput Federica Zuccarija i Girolama Muziana. Novoprikupljenim podatcima stječe se novi uvid u kasnije životno razdoblje tog creskog Schiavonea kroz rasvjetljavanje uloge dodijeljene mu na likovnoj opremi kapele Gregoriane u bazilici Sv. Petra, kapeli Altemps u Sta Maria in Trastevere, a donose se novi podatci i o nazočnosti u Bratovštini sv. Josipa da Terrasanta te upravi Akademije sv. Luke u prvim godinama njezina osnutka, te rodbinskim vezama s barskim nadbiskupom koji je u hrvatskoj literaturi poznat kao Ambroz Kapić. Osim toga, iznose se i novi podatci o članstvu Natalea Bonifacija i Nikole Lazanića u rimskoj Bratovštini sv. Josipa. Sabiranjem podatka o Gapićevu sudjelovanju unutar važnih papinskih i kardinalskih likovnih narudžbi, ali i onih o njegovu članstvu u strukovnim udrugama, učvršćene su spoznaje o njegovoj umreženosti u dinamičnim odnosima uoči Tridenta i netom nakon njega.