Rastimir persecutus

povijesna ličnost i kronologija predromaničkih klesarskih produkcija na istočnoj obali Jadrana

Sažetak

U radu se posebna pozornost posvećuje ulomku predromaničkog arhitrava oltarne ograde koji je pronađen u današnjoj pravoslavnoj crkvi Sv. Georgija u Pađenima kod Knina, iz čijega se posvetnog natpisa može iščitati antroponim – [R]ASTIMIR PERSEC[vtvs]. Taj je reljef, kao i najveći broj pađenskih predromaničkih ulomaka, već prepoznat kao produkt tzv. Trogirske klesarske radionice i okvirno datiran u sredinu prve polovine 9. stoljeća. Analizom povijesnih vrela bavarskog podrijetla, ponajprije djela Conversio Bagoariorum et Carantanorum, „progonjeni Rastimir” s pađenskog arhitrava poistovjećen je s Ratimarom iz tog izvora, čije je ime u historiografiji slavenskih naroda unisono prevođeno u Ratimira. Slijedom toga, Rastimir iz Pađena identificira se s knezom gentilne slavenske kneževine Karniole koji je 838. godine morao bježati pred vojskom istočnofranačkog kralja Ludovika Njemačkog, a utočište je pronašao u savezničkoj mu Kneževini Hrvatskoj. Zbog zabilježene godine kneževa progona, navedeni je zaključak, osim iz povijesnoga, bitan i iz povijesnoumjetničkog aspekta, jer omogućuje uspostavljanje čvršćega kronološkog oslonca za djelovanje Trogirske klesarske radionice, pa je time važan i za kronologiju predromaničkih klesarskih produkcija na istočnoj obali Jadrana do sredine 9. stoljeća.