The Development of Settlements on the Northern Adriatic Islands - the Example of Dobrinj

Authors

  • Marijan Bradanović Department of History of Art, Faculty of Philosophy, University of Rijeka

DOI:

https://doi.org/10.15291/ars.445

Keywords:

Northern Adriatice, Island of Krk, Fort of Dobrinj, urbanism, Renaissance

Abstract

The paper discusses the urbanistic development of Dobrinj, one of the medieval castle settlements on the island of Krk, which developed in the shadow of the town of Krk - an ancient urban and Episcopal centre with unbroken continuity of occupancy since  Roman times and proto-history. Although situated away from the sea, from Dobrinj it was possible to survey the Vinodol Channel in the direction of Kotor, its counterpart on the mainland of the neighbouring Vinodol, founded above the mouth of the river  Dubračina. From Dobrinj it was also possible to control indirectly the salt-works of the Dukes of Krk in the nearby Saline Bay.  Dobrinj’s location on an isolated mountain ridge caused the characteristically linear development of its oldest part, the downtown area of Dolinji Grad. In spite of subsequent significant remodelling which updated the originally modest buildings, even today it is possible to recognize the characteristic rows of  rectangular residential single-floor structures with a single-room layout. The houses’ façades faced each other and the ground floors were separated by narrow passageways. However, on the first floor level they were joined by barrel-vaulted structures which supported roof terraces. The rows of houses along the outskirts of  Dolinji Grad adopted a fortification function through their predominantly block-like exteriors. Representative residential structures were concentrated around the Plokat square, below the parish church of St Stephen. Numerous pieces of information are provided by comparative analyses: in particular comparison with other settlements on the island of Krk, but also in combination with written sources and toponomastic research. From the confined area of Dolinji Grad, the settlement spread from the parish church towards the south. Here, around the field which stood in front of the settlement, the inhabitants built churches from the middle ages onward and a graveyard gradually developed. During the sixteenth century, this area was  gradually transformed into Placa, the new communal centre, following the example of the main square at Krk, which was developed by the Venetians. Although few material remains survive in situ, it can be observed that in this area Renaissance houses were provided with the characteristic door-cum-window openings (called "na koljeno") indicative of shops on the ground-floor level. Written sources reveal that in the sixteenth century  religious building focused on Placa. The beginning of the seventeenth century saw a further contraction in the area of Dolinji Grad, and the completion of the work on the parish church which had begun in the second half of the sixteenth century. From the second half of the seventeenth century, following the end of the dangers posed to Dobrinj by the Uskok War, the settlement spread out in a horse-shoe shape southward into the area of the upper town - Gorinji Grad. The  process continued in the eighteenth century and thus  the example of small and urbanistically underdeveloped Dobrinj demonstrates that this late period of Venetian rule does not necessarily stand for urbanistic stagnation.

Downloads

Download data is not yet available.

References

ARCHIVIO SEGRETO VATICANO, VALIER, A.,

, - Agostino Valier, Visitatio apostolica Istriae et

Dalmatiae.

ARHIV HAZU, II, c, BEMBO, P., 1565. - Pietro Bembo,

Visitatio Ecclesiarum et capellarum totius insulae Veglae

facta ab ilustrissimo domino P. Bembo episcopo Veglensi.

Anno 1565.

DRŽAVNI ARHIV U SPLITU, Dobrinj (Dobrigno),

Kotar Krk (Veglia), Kopija katastarskog plana iz 1894.

BEDENKO, V., 1989. - Vladimir Bedenko, Zagrebački

Gradec. Kuća i grad u srednjem vijeku, Školska knjiga,

Zagreb, 1989.

BOLONIĆ, M., 1980a. - Mihovil Bolonić, Uskoci i otok

Krk, Senjski zbornik, 8, Senj, 343-354.

BOLONIĆ, M., 1980b. - Mihovil Bolonić, Otok Krk -

kolijevka glagoljice, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

BOLONIĆ, M. - ŽIC-ROKOV, I., 1977. - Mihovil

Bolonić - Ivan Žic Rokov, Otok Krk kroz vjekove,

Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

BRADANOVIĆ, M., 2002a. - Marijan Bradanović,

Nepoznati Omišalj, Općina Omišalj, Omišalj.

BRADANOVIĆ, M., 2002b. - Marijan Bradanović,

Skica povijesnog urbanističko-arhitektonskog razvoja

Vrbnika, u: 900 godina Vrbnika, Zbornik radova sa

znanstvenog skupa u povodu 900. obljetnice prvoga

spomena Vrbnika, Vrbnik, 14.-16. rujna 2000., (ur.)

Anton Bozanić, Općina Vrbnik, 51-66.

BRADANOVIĆ, M., 2004. - Marijan Bradanović,

Arhitektura i urbanizam Vrbnika od 1450. do 1620.

godine. Doba kasne frankopanske i ranije mletačke

uprave, magistarski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta

u Zagrebu, Zagreb.

BRADANOVIĆ, M., 2007. - Marijan Bradanović,

Arhitektura i urbanizam renesanse na otoku Krku,

disertacija, Sveučilište u Zadru, Zadar.

BRADANOVIĆ, M., 2008., - Marijan Bradanović,

Prvi krčki renesansni klesari, u: Renesansa i renesanse

u umjetnosti Hrvatske, Zbornik Dana Cvita Fiskovića

II. (zbornik radova sa znanstvenih skupova „Dani

Cvita Fiskovića” održanih 2003. i 2004. godine), (ur.)

Predrag Marković i Jasenka Gudelj, Institut za povijest

umjetnosti i Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 167-182.

BRADANOVIĆ, M., 2011. - Marijan Bradanović,

Graditeljstvo Dubašnice u razdoblju renesanse,

u: Az grišni diak Branko pridivkom Fučić”. Radovi

međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i dijelu

akademika Branka Fučića (1920.-1999.) Malinska,

Dubašnica, Otok Krk, 30. siječnja - 1. veljače 2009.

godine., (ur.) Tomislav Galović, Malinska - Rijeka -

Zagreb, 231-258.

CRNČIĆ, I.,1867. - Ivan Crnčić, Najstarija poviest krčkoj,

osorskoj, rabskoj, senjskoj i krbavskoj biskupiji, Rim.

CUBICH, G., 1874. - Giambattista Cubich, Notizie

naturali e storiche sull’ isola di Veglia, Appolonio e

Caprin, Trieste.

DEANOVIĆ, A., 2005. - Ana Deanović, Vrbnik,

Hrvatska likovna enciklopedija, Leksikografski zavod

Miroslav Krleža, Vjesnik d. d., Zagreb, 47.

FIORENTIN, A. M., 1993. - Anna Maria Fiorentin,

Veglia, La „Splendidissima civitas Curictarum”, Edizioni

ETS, Pisa.

FUČIĆ, B., 1982. - Branko Fučić, Glagoljski natpisi,

Djela JAZU, knjiga 57, Zagreb.

FUČIĆ, B., 1995. - Branko Fučić, Dobrinj, Enciklopedija

Hrvatske Umjetnosti, Leksikografski zavod Miroslav

Krleža.

FUČIĆ, B., 1997. - Branko Fučić, Terra incognita,

Kršćanska sadašnjost, Zagreb.

FORTIS, A., 2004. - Alberto Fortis, Put po Dalmaciji,

(prijevod djela Viaggio in Dalmatia, 1774.), Marjan

tisak, Split, 2004.

GRUJIĆ, N., 1986. - Nada Grujić, Dubrovnik

Pustijerna. Istraživanja jednog dijela povijesnog tkiva

grada, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 10,

Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 7-39.

HERKOV, Z., 1971. - Zlatko Herkov, Mjere Hrvatskog

primorja s osobitim osvrtom na solne mjere i solnu

trgovinu, Historijski arhiv u Rijeci i Pazinu, Rijeka.

JELENOVIĆ, I., 1973. - Ive Jelenović, Mikrotoponimija

dobrinjskog područja na otoku Krku, Hrvatski

dijalektološki zbornik, knjiga 3, Zagreb.

JURKOVIĆ, M., 1990. - Miljenko Jurković, Romanička

sakralna arhitektura na gornjojadranskim otocima,

disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb.

JURKOVIĆ, M., 1993. - Miljenko Jurković, Uloga

Zadra Clunya i kneževa frankopana u promociji

romanike na otoku Krku, Umjetnost na istočnoj obali Jadrana u kontekstu europske tradicije. Zbornik radova

sa znanstvenog skupa održanog u Opatiji u svibnju

posvećenog djelu prof. dr. Radmile Matejčić,

Posebno izdanje Zbornika Pedagoškog fakulteta,

Pedagoški fakultet Rijeka, Rijeka, 177-18 7.

KLAIĆ, N., 1970. - Nada Klaić, Knezovi Frankopani

kao krčka vlastela, Krčki zbornik, 1, Povijesno društvo

otoka Krka, Krk, 125-179.

KIRINČIĆ, J. - VELČIĆ, F., 2000. - Josip Kirinčić -

Franjo Velčić, Darovnica slavnoga Dragoslava (900

godina crkve sv. Vida i spomena Grada Dobrinja) 1100.-

, Općina Dobrinj, Dobrinj.

LAVEDAN, P., 1926. - Pierre Lavedan, Histoire de

l’Urbanisme. Antiquité - Moyen Age, H. Laurens, Paris,

LIPOVAC-VRKLJAN, G., 2007. - Goranka Lipovac-

Vrkljan, Ad turres - Crikvenica, keramičarska radionica

Seksta Metilija Maksima, Grad Crikvenica, Crikvenica.

LIPOVAC-VRKLJAN, G., 2011. - Goranka Lipovac-

Vrkljan, Lokalna keramičarska radionica Seksta Metilija

Maksima u Crikvenici - Crikveničke amfore ravnog

dna, u: Rimske keramičarske i staklarske radionice

- Proizvodnja i trgovina na jadranskom prostoru,

Zbornik 1. Međunarodnog arheološkog kolokvija, (ur.)

Goranka Lipovac-Vrkljan, Irena Radić Rossi, Bartul

Šiljeg, Crikvenica, 23.-24. listopada 2008., Institut za

arheologiju, Grad Crikvenica, Muzej grada Crikvenice.

LJUBIĆ, Š., 1876. - Šime Ljubić, Commisiones et

relationes Venetae, tomus I (1433-1527), JAZU, Zagreb.

LJUBIĆ, Š., 1877. - Šime Ljubić, Commissiones et

relationes Venetae, tomus II (1525-1553)., JAZU, Zagreb.

LJUBIĆ, Š., 1880. - Šime Ljubić, Commisiones et

relationes Venetae, Tomus III (1553-1571), JAZU, Zagreb.

LJUBIĆ, Š., 1891. - Šime Ljubić, Listine o odnošajih

izmedju Južnoga Slavenstva i Mletačke republike, knjiga

X (1453-1469), JAZU, Zagreb.

MARGETIĆ, L., 1990. - Lujo Maregetić, Rijeka,

Vinodol, Istra. Studije, Izdavački centar Rijeka, Rijeka.

MATIJEVIĆ-SOKOL, M., 2011. - Mirjana Matijević-

Sokol, Latinska epigrafija otoka Krka od od 9. do 12.

stoljeća. Prilog kontekstualizaciji novopronađenog

natpisa u gradu Krku, „Az grišni diak Branko pridivkom

Fučić”. Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o

životu i dijelu akademika Branka Fučića (1920.-1999.)

Malinska, Dubašnica, Otok Krk, 30. siječnja - 1. veljače

godine. (ur:) Tomislav Galović, Malinska, Rijeka,

Zagreb, 739-757.

MILIĆ, B., 1995. - Bruno Milić, Razvoj grada kroz

stoljeća II. Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb.

MOHOROVIČIĆ, A., 1954. - Andre Mohorovičić,

Prilog analizi razvoja historijske arhitekture na otocima

Lošinju i Cresu, Ljetopis JAZU za godine 1951-1952,

knjiga 59, JAZU, Zagreb, 211-226.

MOHOROVIČIĆ, A., 1955. - Andre Mohorovičić,

Analiza razvoja pučkih nastamba na otočnoj skupini

Lošinj - Cres (Izvještaj o radu na terenu u godini

), Ljetopis JAZU za godinu 1953., knjiga 60, JAZU,

Zagreb, 387-392.

MOHOROVIČIĆ, A., 1956. - Andre Mohorovičić,

Analiza razvoja urbanističke strukture naselja na

otocima zapadnog Kvarnera, Ljetopis JAZU za godinu

, knjiga 61, JAZU, Zagreb, 461-493.

NOVAK, N., 2011. - Nino Novak, Omišalj - Tragovi

kršćanskog identiteta, Kršćanska sadašnjost, Općina

Omišalj, 2011.

PLANIĆ-LONČARIĆ, M., 1980. - Marija, Planić-

Lončarić, Planirana izgradnja na području Dubrovačke

Republike, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1980.

PEKOVIĆ, Ž., 1998. - Željko Peković, Dubrovnik.

Nastanak i razvoj srednjovjekovnoga grada, Muzej

hrvatskih arheoloških spomenika, Split.

SEKULIĆ-GVOZDANOVIĆ, S., 1997. - Sena Sekulić-

Gvozdanović, Hrvatski srednjovjekovni sustavi šupljih

kamenih mjera, Prostor, sv 5, br 1 (13), Zagreb, 35-42.

SLUKAN-ALTIĆ, M., 2001. - Mirela Slukan-Altić,

Katastar Istre 1817. - 1960. Inventar, Hrvatski državni

arhiv, Zagreb.

SKOK, P., 1950. - Petar Skok, Slavenstvo i romanstvo

na jadranskim otocima (Toponomastička ispitivanja),

Jadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i

umjetnosti, Zagreb.

STRČIĆ, P., 2000. - Petar Strčić, Otok Krk u doba

Bašćanske ploče, 900 godina Bašćanske ploče (1100.-

), Primorsko-goranska županija, Općina Baška,

Povijesna udruga otoka Krka, Turistička zajednica

općine Baška, Baška, 37-56.

SUIĆ, M., 1976. - Mate Suić, Antički grad na istočnom

Jadranu, Institut za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu,

Zagreb.

SUTORA, M., 1996. - Mate Sutora, Imovnik župe

Dobrinj, Župski ured Dobrinj (rukopis).

ŠIMUNOVIĆ, P., 1986. - Petar Šimunović, Istočnojadranska

toponimija, Logos, Split, 1986.

VEŽIĆ, P., 2011. - Pavuša Vežić, Tri romanička

trikonhosa, „Az grišni diak Branko pridivkom Fučić”.

Radovi međunarodnoga znanstvenog skupa o životu

i dijelu akademika Branka Fučića (1920.-1999.)

Malinska, Dubašnica, Otok Krk, 30. siječnja - 1. veljače

godine. (ur.) Tomislav Galović, Malinska - Rijeka

- Zagreb, 213-230.

ŠURMIN, Đ., 1898. - Đuro Šurmin, Hrvatski

spomenici. Sv. I (od 1100. do 1499.), JAZU, Zagreb.

ZELIĆ, D., 1992. - Danko Zelić, Prostorna organizacija

otoka Krka u antici, Filozofski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb.

ZELIĆ, D., 1993. - Danko Zelić, Nastanak urbanih

naselja na otoku Krku, Radovi Instituta za povijest

umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, 17/2,

Zagreb, 7-17.

Issue

Section

Original scientific paper