Idejne granice modernosti

Gamulin, Babić, Focht i Lisinski u Izrazu 1959.

Autor(i)

  • Dragan Čihorić Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Akademija likovnih umjetnosti u Trebinju

DOI:

https://doi.org/10.15291/ars.4982

Ključne riječi:

časopis Izraz, modernizam, antimodernizam, apstrakcija, socijalistički realizam, likovna kritika pedesetih

Sažetak

Izraz, sarajevski časopis za književnu i umjetničku kritiku, tijekom 1959. prolazi kroz napetu fazu, obilježenu odgovorom Grge Gamulina na napad sovjetskog kritičara V. Skaterčikova. Navedena obrana dala je Gamulinu priliku da podcrta i učini nužnim dijalektičke kapacitete modernizma. Reagirao je Ljubo Babić, nastavljajući raniji sukob i odbijajući prihvatiti modernizmom propisano degradiranje forme i sadržaja. I jedno i drugo, i forma i sadržaj, sada iskazani kroz vještinu crtanja, bili su novi jamci kolektivne percepcije i etnički kodiranog identiteta. Varijacija na raniju Babićevu tezu o „našem izrazu” neugodno je podsjetila uredništvo Izraza da je konzervativistička inercija i dalje prisutna i dobro pozicionirana, što je značilo da su dobro odmjereni odgovori bili neizbježni. Oslonjeni na teze nekonvencionalna marksizma i Henrija Lefebvrea, oni će, svaki na svoj način, biti afirmativni pred hermeneutičkim nazorom Gamulinova priloga. Ivan Focht inzistirao je na osobnosti apstrakcije, dok je Hrvoje Lisinski na neuobičajen način spojio freudističke teze i Rembrandtovu sliku, a sve u namjeri da u problemsko središte modernosti stavi egzistencijalni strah i na njemu osovljenu dijalektiku forme i narativnih implikacija.

Preuzimanja

Nema statistike

Reference

Preuzimanja

Objavljeno

05.05.2026.

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak