HYLOGRAPHIA (De Administrando Imperio, 29/280)

Sažetak

Opisujući u De administrando imperio zadarsku katedralu Svete Stošije Konstantin Porfirogenet kazao je, između ostaloga, kako je „sva oslikana drevnom hilografijom”. U pokušaju boljeg razumijevanja nametnula su se tri pitanja: na prvom mjestu što je sama hilografija, zatim na što bi se konkretno odnosio opis da je crkva „sva oslikana”, te najzad značenje izraza archaios: „drevan, star” ili „starinski”.
Najprije su razmotreni prijevodi dotičnog mjesta, iz čega je proizašao zaključak kako se autori odlučuju uglavnom za dva shvaćanja pojma hylographia, u užem smislu - za tehniku enkaustike ili u širem - za opće značenje „slika”. Potom su propitani izvorni navodi o tehnici enkaustike i o njezinim nazivima, posebno o nazivu hylographia, prvenstveno na temelju opširne Du Cangeove natuknice u njegovu djelu Glossarium mediae et infimae Graecitatis. Pokazalo se da se za enkaustiku u ranom srednjem vijeku ustalio naziv hylographia, te da je on mogao imati i šire značenje, koje je obuhvaćalo sve slikarske tehnike osim mozaika.
Hilografija se ostvarivala u najvećem broju slučajeva na drvenoj podlozi, a rijetko na platnu ili na zidu. Stoga je i naš zaključak uobličen sukladno tome. Najvjerojatnije su u Svetoj Stošiji posrijedi bile drvene površine oslikane tehnikom enkaustike, no nije nemoguće ni da je riječ o zidovima ukrašenim nekom drugom tehnikom izuzevši mozaik.
Najmanje se vjerojatnom čini izazovna pretpostavka Nikole Jakšića kako bi se opis odnosio na oslikanu i izrezbarenu krovnu konstrukciju. Hipoteza se oslanja na analogiju s ukrašenim dijelovima srednjovjekovnih greda pronađenih u Svetom Donatu. Teško je, međutim, vjerovati da se izrazom kako je crkva „sva oslikana” misli na krovnu konstrukciju. Budući da je pisac izrijekom opisao mozaikalni pod i raznobojne stupove, bilo bi za očekivati da isto tako navede i krovište, kad bi se o njemu zaista i radilo. Stoga mislimo da se horizontalni pojas katedrale ne može isključiti iz kombinacije. Bez njega izraz „sva oslikana” ne bi imao smisla.
Odgovor na pitanje je li oznakom archaios autor mislio na staru ili starinsku hilografiju proizlazi iz usporedbe s uporabom toga pojma na ostalih sedam mjesta u De administrando imperio. Naime, u svim tim primjerima značenje je pridjeva „drevan” ili „star”, a nikada „starinski”, pa se i odgovor na naše pitanje čini nedvosmislenim.