Dalmatian Hexaconchs - Similiarities and Differences

Authors

  • Pavuša Vežić Department of History of Art, University of Zadar

DOI:

https://doi.org/10.15291/ars.439

Keywords:

hexaconch, apse, lesene, drum, dome

Abstract

The discussion emphasizes the peculiarity and individuality of both the shape and style of Dalmatian hexaconchs. Together with the rotunda of Holy Trinity at Zadar, they surely represent the most original architectural creation of early medieval Dalmatia and its specific cultural milieu which grew from a twofold tradition in a true symbiosis of the European East and West in the Adriatic area. Their mutual interdependence in Dalmatia was articulated through the individual shapes of religious architecture. These hexaconchs are a form specific to only the innermost part of Dalmatia, centred on the area between Zadar and Split, and deep into the hinterland of these towns, which corresponded to the Croatian principality.Certainly, buildings as special as this had their own original matrix - an individual spatial composition and a specific structure which formed their body. Without this, the hexaconchs would not have possessed the originality which has been observed by all the scholars who have written about them. Indeed, they have their own shape and style. By analyzing and interpreting the legacy of Dalmatian religious architecture, it seems plausible to assume that the early Christian baptistery of Zadar Cathedral may have served as a model not only for their hexaconchal shape and spatial structure but also for their dimensions and proportions. In the regional architecture prior to the period when the hexaconchs were built, no other building, aside from the Zadar baptistery, had such a shape and such a compositional compatibility with the hexaconchs; the very structure and measurements of their interior space. However, the architectural style of the hexaconchs, which display pilaster strips on their exteriors, and their vocabulary of pre-Romanesque language find their parallels on the monumental rotunda of Holy Trinity - a chapel adjacent to the baptistery itself, located nearby in the same episcopal complex - more than on any other late Antique or early medieval building both in the immediate region and in the whole Adriatic basin. For this reason, the search for the origin of the shape and style of Dalmatian hexaconchs leads us to Zadar and it is no wonder that almost every scholar who has studied this group of buildings has pointed to this fact. Their geographical distribution also witnesses this influence in its own way: two hexaconchs can be found at Zadar, while four or even five more are located in the wider Zadar area, adding up to seven out of the ten Dalmatian hexaconchs in total.This number implies that this group of rotundas, being characteristic for a specific period in Dalmatia, was created in a relatively short period of time. Moreover, it points to the building and carving workshops which, drawing upon the same source model, constructed the hexaconchs and provided them with stone liturgical furnnishings. In particular, further indications can be found in the production of the socalled Benedictine carving workshop, probably located at Zadar, a workshop from the time of Prince Trpimir which produced the furnishings for the hexaconchs at Pridraga and Kašić, and the carving workshop from Trogir which was responsible for the carvings at Trogir and Brnaze. All of these, with regard to the hexaconchs, testify to predominantly early ninth-century production, and represent the main argument for the dating of these interesting Dalmatian rotundas to the same time. Apart from their original pre-Romanesque shape, the majority of the free-standing hexaconchal rotundas were provided with early Romanesque additions during the course of time, and these additions turned these hexaconchs into small complexes of sorts. Vestibules created in this period suggest two possiblities: according to one, the vestibules added in this manner were actually a kind of exterior crypt, spaces where sarcophagi could be housed, and according to the other, some of these vestibules were also provided with bell-towers built on top of them. The latter possibility is implied by the dispositions of the suggested bell-towers and the strength of the supporting substructions (e.g. the Stomorica church at Zadar or the hexaconch at Kašić), but also by the stylistic elements which point to the early Romanesque, and architectural details, the function of which indicates a bell-tower (e.g. impost capitals of the Stomorica church or St Chrysogonus at Zadar, and an octogonal colonette from Kašić).

Downloads

Download data is not yet available.

References

ALAČEVIĆ, G., 1891. - Giuseppe Alačević, La edicola

della Ss. Trinita alle Paludi di Spalato, Bulletino dalm.

XIV., Split, 55-56.

ANČIĆ, M., 2007. - Mladen Ančić, Architecture on

Royal domains in northern Dalmatia, Hortus artium

nedievalium, 13/1, Zagreb - Motovun, 2007., 203-210.

BABIĆ, I., 1987. - Ivo Babić, Spomenici, Kulturno blago

Trogira, Trogir.

BAKULIĆ, V., 1995. - Vinko Bakulić, Bribirska rotunda,

Bribir u srednjem vijeku, Split, 37-39.

BARADA, M., 1950. - Miho Barada, Trogirski spomenici,

zapisci pisarne općine trogirske, I, Zagreb.

BELOŠEVIĆ, J., 1968. - Janko Belošević, Neobjavljeni

ranosrednjovjekovni kameni spomenici s pleternim

ukrasom iz Zadra, Diadora, 4, Zadar, 275.

BERITIĆ, D., 1986. - Dubravka Beritić, Susret sa

spomenicima kulture Dubrovačkog primorja (zapadni

dio), Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka, sv. 1.,

Dubrovnik, 418-422.

BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara

cristiana, I, Zara.

BIANCHI, C. F., 1883. - Carlo Federico Bianchi, Un

tempietto antico cristiano scoperto in Zara nel 1883

sullo stradale Francisco Giuseppe presso la Riva Nuova,

Antichitá romane e medioevali di Zara, Zara, 33-42.

BIANCHI, C. F., 2011. - Carlo Federico Bianchi,

Kršćanski Zadar, Zadar.

BOŠKOVIĆ, Đ., 1947. - Đurđe Bošković, Osnovi

srednjovekovne arhitekture, Beograd.

BOŠKOVIĆ, Đ., 1967. - Đurđe Bošković, Arhitektura

srednjeg veka, Beograd.

BUDAK, N., 1994. - Neven Budak, Prva stoljeća

Hrvatske, Zagreb.

BUDAK, N., 2001. - Neven Budak, Karlo Veliki -

Karolinzi i Hrvati, Split.

BURIĆ, T., 1982. - Tonči Burić, Predromanička

skulptura u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1982., Split, 127-160.

BURIĆ, T., 1987. - Tonči Burić, Ranosrednjovjekovna

skulptura s Bribira, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1986., Split, 107-124.

BURIĆ, T., 1987a. - Tonči Burić, Arhitektura i skulptura,

Bribir u srednjem vijeku - (Bribir in the Middle Ages),

Split, 23-41.

BURIĆ, T., 1990. - Tonči Burić, Tko je bio prokonzul

trogirskog natpisa, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1990., Split, 239-249.

BURIĆ, T., 1995. - Tonči Burić, Predromanička

skulptura iz crkve sv. Spasa u Cetini, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, 22/1995., Split, 91-116.

BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Predromanička

pregradnja crkve Sv. Martina u Trogiru,

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35 (Petriciolijev

zbornik I), Split, 241-251.

BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Renovatio

urbis Koriolana Cipika u Trogiru, Ivan Duknović i

njegovo doba, Trogir, 107-115.

CD II., Codex Diplomaticus II, Zagreb. ...

CHEVALIER, P., 1995. - Pascale Chevalier, Ecclesiae

Dalmatiae, tome 2, (= Salona II - Recherches

archéologiques franco-croates), (ur.) N. Duval i E. Marin,

Rome - Split.

ĆURČIĆ, S., 2009. - Slobodan Ćurčić, Secular and

Sacred in Byzantine Architecture, ΑΝΑΘΗΜΑΤΑ

ΕΟΡΤΙΚΑ - Studies in Honor of Thomas F. Mathews,

(ur.) Joseph D. Alchermes, Verlag Philip von Zabern -

Mainz am Rhein, 13-14.

ČREMOŠNIK, I., 1953. - Irma Čremošnik, Izvještaj

o iskopinama u Rogačićima kod Blažuja, Glasnik

Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, sv. 8., Sarajevo,

-315.

DANILO, G., 1883. - Giovanni Danilo, Antichità

zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato,

/1883., Zadar, 79-81.

DANILO, G., 1884. - Giovanni Danilo, Antichità

zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato,

/1884., Zadar, 16-18.

DELONGA, V., 1988. - Vedrana Delonga, Starohrvatska

crkva na „Mastirinama” u Kašiću kod Zadra,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 18, Split, 39-89.

DELONGA, V., 1996. - Vedrana Delonga, Latinski epigrafički

spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split.

DELONGA, V. - JAKŠIĆ, N. - JURKOVIĆ, M., 2001. -

Vedrana Delonga - Nikola Jakšić - Miljenko Jurković,

Arhitektura, skulptura i epigrafika karolinškog razdoblja u

Hrvatskoj, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.

DOMIJAN, M., 1983. - Miljenko Domijan, Crkva Sv.

Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraživačkih i

konzervatorskih radova, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1983., Split, 123-138.

ENCIKLOPEDIJA, 1962., Enciklopedija likovnih umjetnosti,

, Zagreb.

FARLATI, D., 1767. - Daniele Farlati, Illyricum sacrum,

IV, Venetia.

FILIPPI, A-R., 1969. - Amos-Rube Filippi, Ninske crkve

u dokumentima iz godine 1579. i 1603. Povijest grada

Nina, Institut JAZU u Zadru, Zadar, 549-595.

FLÈCHE MOURGUES, M-P. - CHEVALIER, P. -

PITEŠA, A., 1993. - Marie-Pascale Flèche Mourgues -

Pascale Chevalie - Ante Piteša, Catalogue des sculptures

du haut moyen-age du Musée archeologique de Split, I -

Katalog ranosrednjovjekovne skulpture u Arheološkom

muzeju u Splitu, I, Vjesnik za arheologiju i historiju

dalmatinsku, 85, (= Starohrvatski Solin - Disputationes

salonitanae IV), Split, 207-305.

FONDRA, L., 1855. - Lorenzo Fondra, Istoria della insigne

di San Simeone profeta che si venera in Zara, Zara.

GATTIN, N. - PEJAKOVIĆ, M., 1982. - Nenad Gattin -

Mladen Pejaković, Starohrvatska sakralna arhitektura, Split.

GOSS, V. P., 1987. - Vladimir P. Goss, Early croatian

architecture, London.

GOSS, V. P., 1996. - Vladimir P. Goss, Predromanička

arhitektura u Hrvatskoj - Pre-romanesque architecture in

Croatia, Zagreb.

GRANIĆ, M., 1990. - Miroslav Granić, O kultu Sv.

Krševana zadarskog zaštitnika, u: 1000 godina Samostana

Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo Petricioli, Zadar, 35-58.

GUNJAČA, S., 1955. - Stjepan Gunjača, Starohrvatska

crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod

Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 4/1955., Zagreb,

-134.

GUNJAČA, S., 1960. - Stjepan Gunjača, Trogodišnji rad

Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (1955., 1956. i

godina), Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 7/1960.,

Zagreb, 270-271.

GUNJAČA, S., 1963. - Stjepan Gunjača, Srednjovjekovni

Dolac kod Novigrada, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

-9/1963., Zagreb, str. 7-66.

GUNJAČA, S., 1968. - Stjepan Gunjača, Nalaz srednjovjekovnih

arhitektura na Bribiru - Kolokvij o Bribiru, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 235-242.

GUNJAČA, S., 1968a. - Stjepan Gunjača, Strateško

i historijsko značenje Bribira - Kolokvij o Bribiru,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 207-210.

GVOZDANOVIĆ, V., 1978. - Vladimir Gvozdanović,

Značaj starohrvatske arhitekture za opću povijest evropske

predromanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske

arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 131-148.

IVANČEVIĆ, R., 1996. - Radovan Ivančević, Predromanička

arhitektura raščlanjena nišama - kontinuitet

antike, u: Starohrvatska spomenička baština - Rađanje

prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (ur.) Miljenko

Jurković i Tugomir Likšić, Zagreb, 75-86.

IVANIŠEVIĆ, M., 1980. - Milan Ivanišević, Trogir

u povijesnim izvorima od 438. do 1097. godine,

Mogućnosti, 10-11, Split, 964.

IVEKOVIĆ, Ć. M., 1928. - Ćiril Mladen Iveković,

Građevinski i umetnički spomenici Dalmacije, Jadranska

straža, Beograd.

IVEKOVIĆ, Ć. M., 1937. - Ćiril Mladen Iveković,

Krstionica kod Stolne crkve sv. Stošije u Zadru i vrijeme

građenja njezina i crkve sv. Donata, Rad JAZU, knjiga

, Zagreb, 1-14.

JACKSON, T. G., 1887. - Thomas Graham Jackson,

Dalmatia, the Quarnero and Istria, Oxford.

JAKŠIĆ, N., 1986. - Nikola Jakšić, Kiparsko klesarske

radionice u Dalmaciji od 9. do 12. stoljeća, (doktorska

disertacija), Zadar.

JAKŠIĆ, N., 1988. - Nikola Jakšić, Srednjovjekovne

Kamenjane s crkvama Sv. Jurja i Sv. Luke - problem

ubikacije i identifikacije, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,

/1988., Split.

JAKŠIĆ, N., 1997. - Nikola Jakšić, Croatian Art in

the second half of the ninth century, Hortus artium

medievalium, sv. 3/1997., Zagreb - Motovun.

JAKŠIĆ, N., 2000. - Nikola Jakšić, Klesarstvo u službi

evangelizacije, u: Hrvati i Karolinzi - Rasprave i vrela, sv.

I, (ur.) Ante Milošević, Split, 192-213.

JAKŠIĆ, N., 2000a. - Nikola Jakšić, Hrvatski srednjovjekovni

krajobrazi, Split.

JAKŠIĆ, N., 2004. - Nikola Jakšić, Reljefi Trogirske

klesarske radionice iz crkve Sv. Marte u Bijaćima,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 26/1999., Split, 265-286.

JAKŠIĆ, N. - TOMIĆ, R., 2004. - Nikola Jakšić -

Radoslav Tomić, Zlatarstvo, Umjetnička baština Zadarske

nadbiskupije, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar.

JARAK, M., 1998. - Mirja Jarak, O karolinškim i bizantskim

utjecajima u starohrvatskoj arhitekturi Trpimirova doba,

Opuscula archaeologica, 22, Zagreb, 119-128.

JEDIN, H., 1995. - (ur.) Hubert Jedin, Velika povijest

Crkve II, Zagreb.

JELIĆ, L., 1899. - Luka Jelić, Spomenici grada Nina, Vjesnik

hrvatskog arheološkog društva, N. S., 156-171, Zagreb.

JOSIPOVIĆ, I., 2011. - Ivan Josipović, Prilog Trogirskoj

klesarskoj radionici, Ars Adriatica, 1, Zadar, 97-108.

JOVANOVIĆ, V., 1986. - Vojislav Jovanović, Umetnost

ranog srednjeg veka u Bosni i Hercegovini, u: Umjetnost

na tlu Jugoslavije - rani srednji vijek, (ur.) Nataša

Tanasijević-Popović, Beograd - Zagreb - Mostar, 74-82.

JURKOVIĆ, M., 1987. - Miljenko Jurković, O bizantskim

utjecajima i autohtonosti nekih likovnih rješenja na

predromaničkoj plastici Bosne i Hercegovine, Radovi

Instituta za povijest umjetnosti, 11, Zagreb, 107-113.

JURKOVIĆ, M., 1995. - Miljenko Jurković,

Predromanički šesterolisti Dalmacije - problemi

funkcije, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35

(Petriciolijev zbornik I), Split, 225-240.

JURKOVIĆ, M., 1996. - Miljenko Jurković, La rotonde

de Saint-Donat a Zadar et les eglises hexaconques

predromanes en Croatie, u: Guillaume de Volpiano et

l’architecture des rotondes, Dijon.

KARAMAN, LJ., 1930. - Ljubo Karaman, Iz kolijevke

hrvatske prošlosti, Zagreb.

KARAMAN, LJ., 1931. - Ljubo Karaman, Natpis djakona

Dobra iz vremena narodne hrvatske dinastije, Izdanje

„Bikaća” hrvatskoga društva za istraživanje domaće

povijesti, Split.

KATALOG, 1990. - Sjaj zadarskih riznica, (ur.) Tugomir

Lukšić, Zagreb.

KATALOG, 2000. - Hrvati i Karolinzi - katalog, (ur.)

Ante Milošević, Split.

KATIČIĆ, R., 1987. - Radoslav Katičić, Vetustiores

ecclesiae spalatensis memoriae, Starohrvatska prosvjeta,

ser. III, 17/1987, Split, 17.

KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 1976. - Nada Klaić - Ivo

Petricioli, Zadar u srednjem vijeku do 1409., (Prošlost

Zadra II), Zadar.

KORAĆ, V., 1976. - Vojislav Korać, L’architecture du

Haut Moyen Age en Dioclée et Zeta - programme

de reparation des especes et origine des formes,

Balcanoslavica, 5, Beograd, 155-172.

KORAĆ, V., 1987. - Vojislav Korać, Arhitektura ranog

srednjeg veka u Duklji i Zeti - program prostora i

poreklo oblika, u: Između Vizantije i Zapada, (ur.)

Nataša Tanasijević-Popović, Beograd, 21-32.

KOVAČIĆ, V., 1995. - Vanja Kovačić, Zabat s formulom

zagovora iz Trogira, Prilozi povijesti umjetnosti u

Dalmaciji, 35 (Petriciolijev zbornik I), Split, 293-302.

MARASOVIĆ, J., 2007. - Jerko Marasović, Metodologija

obrade graditeljskog naslijeđa - La méthodologie

d’elaboration du patrimoine bâti, Split.

MARASOVIĆ, T., 1957. - Tomislav Marasović,

Ranosrednjovjekovna crkvica u Ošlju kod Stona, Peristil,

, Zagreb, 85-90.

MARASOVIĆ, T., 1958. - Tomislav Marasović, Šesterolisni

tip u arhitekturi ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji,

(doktorska disertacija), Zagreb.

MARASOVIĆ, T., 1963. - Tomislav Marasović, Iskapanje

ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 8-9/1963., Zagreb, 83-100.

MARASOVIĆ, T., 1966. - Tomislav Marasović, Izvorni

izgled ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru,

Razprave SAZU, 5/1966., (Hauptmanov zbornik),

Ljubljana, 101-108.

MARASOVIĆ, T., 1978. - Tomislav Marasović, Prilog

morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture

u Dalmaciji, u: Prilozi istraživanju starohrvatske

arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 5-129.

MARASOVIĆ, T., 1984. - Tomislav Marasović, Graditeljstvo

starohrvatskog doba u Dalmaciji, Književni krug, Split.

MARASOVIĆ, T., 1985. - Tomislav Marasović, Regionalizam

u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije, Starohrvatska

prosvjeta, ser. III, 14/1984., Split, 135-158.

MARASOVIĆ, T., 1988.-1989. - Tomislav Marasović,

Prilog kronologiji predromaničke arhitekture u Dalmaciji,

Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (Milanu Prelogu u

spomen), 12-13/1988.-1989., Zagreb, 27-38.

MARASOVIĆ, T., 2003. - Tomislav Marasović, Patere

i amfore u svodovima ranosrednjovjekovnih crkava u Dalmaciji, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 30/2003.,

Split, 113-125.

MARASOVIĆ, T., 2008. - Tomislav Marasović, Dalmatia

praeromanica I: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u

Dalmaciji - 1. Rasprava, Split.

MARASOVIĆ, T., 2009. - Tomislav Marasović, Dalmatia

praeromanica II: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u

Dalmaciji - 2. Korpus arhitekture: Kvarner i Sjeverna

Dalmacija, Split.

MARASOVIĆ, T., 2011. - Tomislav Marasović,

Dalmatia praeromanica III: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo

u Dalmaciji - 3. Korpus arhitekture: Srednja

Dalmacija, Split.

MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971. - Jerko, Tomislav i

Mirjana Marasović, Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split.

MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, M., 1986. - Marina Marasović-

Alujević, Hagionimi srednjovjekovnog Splita,

Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 15/1985., Split, 269-304.

MARIN, E., 1994. - Emilio Marin, Civitas splendida

Salona - Geneza, profil i transformacija starokršćanske

Salone, Salona Cristiana, (ur.) E. Marin, Split, 9-104.

MILOŠEVIĆ, A., 1996. - Ante Milošević, Sinj i Cetinjska

krajina u starohrvatsko doba, Split.

MILOŠEVIĆ, A., 1998. - Ante Milošević, Arheološka

topografija Cetine, Split.

MILOŠEVIĆ, A., 2005. - Ante Milošević, Arheološki

izvori za srednjovjekovnu povijest Cetine, (doktorska

disertacija), Zadar.

MILOŠEVIĆ, A., 2011. - Ante Milošević, Predromanički

zvonici u Dalmaciji i ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj -

Campanili predromanaci della Dalmazia e della Croazia

altomedievale, Dubrovnik - Split.

MILOŠEVIĆ, A. - PEKOVIĆ, Ž., 2009. - Ante Milošević

- Željko Peković, Predromanička crkva Svetog Spasa u

Cetini, Dubrovnik - Split.

MUSTAĆ, I., 1990. - Ivan Mustać, Cartula traditionis

ecclesiae Beati Grisogoni martyris iz 986. godine, u: 1000

godina Samostana Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo

Petricioli, Zadar, 21-34.

OBSIDIO, 2007. - Obsidio Iadrensis - Opsada

Zadra, Monumenta spectantia historiam Slavorum

meridionalium, 54, Zagreb.

PETRICIOLI, I., 1958. - Ivo Petricioli, Neki predromanički

spomenici Zadra i okolice u svjetlu najnovijih

istraživanja, Zbornik Instituta za historijske nauke u

Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 51-76.

PETRICIOLI, I., 1958a. - Ivo Petricioli, Maketa Zadra

u Pomorskom muzeju Venecije, Zbornik Instituta za

historijske nauke u Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 101-124.

PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Crkva Stomorica (S.

Maria de Pusterla) u Zadru, Diadora, 4, Zadar, 247-269.

PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Osvrt na ninske

građevine i umjetničke spomenike srednjeg i novog

vijeka, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 16-17, (= Grad

Nin), Zadar, 299-354.

PETRICIOLI, I., 1972. - Ivo Petricioli, I più antichi

edifici cristiani a Zadar (Zara), Arheološki vestnik, XXIII,

Ljubljana, 332-342.

PETRICIOLI, I., 1984. - Ivo Petricioli, Prinove

istraživanju srednjovjekovnog lika Zadra, Radovi

Filozofskog fakulteta u Zadru, 28, Zadar, 145-156.

PETRICIOLI, I., 1984a. - Ivo Petricioli, Contribution à

la recherche de la plus ancienne phase de construction

de la chatédrale de Zadar, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, 77, Split, 243-253.

PETRICIOLI, I., 1990. - Ivo Petricioli, Od Donata do

Radovana, Split.

PETRICIOLI, I., 1995. - Ivo Petricioli, Crkva Sv. Krševana

i Sv. Marka „ad Fontem” kod Zadra, Radovi Zavoda za

povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, Zadar, 237-248.

PETRICIOLI, I., 2002. - Ivo Petricioli, Stilska pripadnost

crkve Sv. Nikole kraj Nina i crkve Sv. Krševana na otoku

Krku, Zbornik Tomislava Marasovića, Split, 367-373.

RADIĆ, F., 1891. - Frano Radić, Četiri starohrvatske bogomolje

u Primorskoj županiji (Parathalassia), Viestnik

hrvatskog arheološkog društva XIII, Zagreb, 20-22 i 45-47.

RADIĆ, F., 1897. - Frano Radić, Razne vijesti,

Starohrvatska prosvjeta, III, Knin.

RAPANIĆ, Ž., 1958. - Željko Rapanić, Kamena plastika

ranog srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Splitu,

Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 60, Split,

-124.

RAPANIĆ, Ž., 1965. - Željko Rapanić, Ranosrednjovjekovni

latinski natpisi iz Splita, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, 65-67, Split, 271-314.

RAPANIĆ, Ž., 1987. - Željko Rapanić, Predromaničko

doba u Dalmaciji, Split

RAPANIĆ, Ž., 1998. - Željko Rapanić, Sancta Maria de

Platea u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, 25/1998., Split,

-62.

SEKULIĆ-GVOZDANOVIĆ, S., 1978. - Sena Sekulić-

Gvozdanović, Grafički prilog tipologiji hrvatske sakralne arhitekture do romanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske

arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 149-156.

SMIRICH, G., 1884. - Giovanni Smirich, La collezione

dei monumenti medioevali nel Museo di San Donato in

Zara, Efemeris bihačensis, Zara, 17-22.

SMILJANIĆ, F., 2007. - Franjo Smiljanić, O položaju i

funkciji župana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima

od 9. do 16. stoljeća, Povijesni prilozi, 33, Zagreb, 33-102.

SMILJANIĆ, F., 2010. - Franjo Smiljanić, Studije o srednjovjekovnim

slavenskim / hrvatskim institucijama, Zadar.

STIPČEVIĆ, A., 1977. - Aleksandar Stipčević, Kulturno

povijesni spomenici u Arbanasima - povodom 250-

godišnjice doseljenja zadarskih Arbanasa, Zadar, 1977.

STRGAČIĆ, A. M., 1962. - Ante M. Strgačić, Potresi

zemljine kore u zadarskoj regiji kroz historiju, Narodni

list, Zadar, 3. veljače 1962. godine, str. 6.

SUIĆ, M. - PETRICIOLI, I., 1955. - Mate Suić - Ivo

Petricioli, Starohrvatska crkvica Sv. Stošije kod Zadra,

Starohrvatska prosvjeta, 3-4, Zagreb, 7-22.

VASIĆ, M. M., 1922. - Miloje M. Vasić, Arhitektura i

skulptura u Dalmaciji, Beograd.

VEŽIĆ, P., 1985. - Pavuša Vežić, Crkva Sv. Trojstva (Sv.

Donata) u Zadru, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite

spomenika kulture Hrvatske, Zagreb.

VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Starokršćanska bazilika

Sv. Stjepana (crkva Sv. Šime) u Zadru, Zadar, 323-345.

VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Prezbiterij katedrale u

Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, Split,

-68.

VEŽIĆ, P., 1991. - Pavuša Vežić, Krstionica u Zadru,

Peristil, 34, Zagreb, 13-23.

VEŽIĆ, P., 1991a. - Pavuša Vežić, O centralnim

građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem

vijeku, Diadora, 13, Zadar, 323-375.

VEŽIĆ, P., 1995. - Pavuša Vežić, The early-medieval

phase of the episcopal complex in Zadar, Hortus artium

medievalium, 1/1995., Zagreb - Motovun, 150-161.

VEŽIĆ, P., 1996. - Pavuša Vežić, Platea civitatis Jadre -

Prostorni razvoj Narodnog trga u Zadru, Prilozi povijesti

umjetnosti u Dalmaciji, 36, (= Petriciolijev zbornik II),

Split, 337-360.

VEŽIĆ, P., 1998. - Pavuša Vežić, Elementi di architettura

bizantina nelle costruzioni alto medievali di Zara, Hortus

artium medievalium, 4, Zagreb - Motovun, 55-70.

VEŽIĆ, P., 2002. - Pavuša Vežić, Rotonda u Ošlju,

Zbornik T. Marasovića, Split, 220-230.

VEŽIĆ, P., 2002a. - Pavuša Vežić, Sveti Donat - Rotonda

Sv. Trojstva u Zadru, Split.

VEŽIĆ, P., 2009. - Pavuša Vežić, Katedrala (sv.

Anastazije) u Biogradu, Diadora, 23, Zadar, 193-206.

VEŽIĆ, P. - LONČAR, M., 2009. - Pavuša Vežić -

Milenko Lončar, Hoc tigmen - Ciboriji ranoga srednjeg

vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar.

VEŽIĆ, P., 2011. - Pavuša Vežić, Tri romanička

trikonhosa, u: Az grišni dijak Branko pridivkom Fučić - I,

the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić, (ur.) Tomislav

Galović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u

Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Staroslavenski institut u Zagrebu, Sveučilišna

biblioteka Rijeka i Općina Malinska - Dubašnica,

Malinska - Rijeka - Zagreb, 213-230.

VEŽIĆ, P., 2011a. - Pavuša Vežić, Dalmatinski

trikonhosi, Ars Adriatica, 1, Zadar, 27-66.

ZEKAN, M., 1983. - Mate Zekan, Predromanička

sakralna arhitektura i skulptura benkovačkog kraja,

(neobjavljen referat podnesen na znanstvenome skupu

„Benkovački kraj kroz vjekove”), Benkovac.

ZJAČIĆ, M., 1959. - Mirko Zjačić, Spisi zadarskih

bilježnika Henrika i Creste Tarallo, Zadar.

Issue

Section

Original scientific paper