Dalmatian Hexaconchs - Similiarities and Differences
DOI:
https://doi.org/10.15291/ars.439Keywords:
hexaconch, apse, lesene, drum, domeAbstract
The discussion emphasizes the peculiarity and individuality of both the shape and style of Dalmatian hexaconchs. Together with the rotunda of Holy Trinity at Zadar, they surely represent the most original architectural creation of early medieval Dalmatia and its specific cultural milieu which grew from a twofold tradition in a true symbiosis of the European East and West in the Adriatic area. Their mutual interdependence in Dalmatia was articulated through the individual shapes of religious architecture. These hexaconchs are a form specific to only the innermost part of Dalmatia, centred on the area between Zadar and Split, and deep into the hinterland of these towns, which corresponded to the Croatian principality.Certainly, buildings as special as this had their own original matrix - an individual spatial composition and a specific structure which formed their body. Without this, the hexaconchs would not have possessed the originality which has been observed by all the scholars who have written about them. Indeed, they have their own shape and style. By analyzing and interpreting the legacy of Dalmatian religious architecture, it seems plausible to assume that the early Christian baptistery of Zadar Cathedral may have served as a model not only for their hexaconchal shape and spatial structure but also for their dimensions and proportions. In the regional architecture prior to the period when the hexaconchs were built, no other building, aside from the Zadar baptistery, had such a shape and such a compositional compatibility with the hexaconchs; the very structure and measurements of their interior space. However, the architectural style of the hexaconchs, which display pilaster strips on their exteriors, and their vocabulary of pre-Romanesque language find their parallels on the monumental rotunda of Holy Trinity - a chapel adjacent to the baptistery itself, located nearby in the same episcopal complex - more than on any other late Antique or early medieval building both in the immediate region and in the whole Adriatic basin. For this reason, the search for the origin of the shape and style of Dalmatian hexaconchs leads us to Zadar and it is no wonder that almost every scholar who has studied this group of buildings has pointed to this fact. Their geographical distribution also witnesses this influence in its own way: two hexaconchs can be found at Zadar, while four or even five more are located in the wider Zadar area, adding up to seven out of the ten Dalmatian hexaconchs in total.This number implies that this group of rotundas, being characteristic for a specific period in Dalmatia, was created in a relatively short period of time. Moreover, it points to the building and carving workshops which, drawing upon the same source model, constructed the hexaconchs and provided them with stone liturgical furnnishings. In particular, further indications can be found in the production of the socalled Benedictine carving workshop, probably located at Zadar, a workshop from the time of Prince Trpimir which produced the furnishings for the hexaconchs at Pridraga and Kašić, and the carving workshop from Trogir which was responsible for the carvings at Trogir and Brnaze. All of these, with regard to the hexaconchs, testify to predominantly early ninth-century production, and represent the main argument for the dating of these interesting Dalmatian rotundas to the same time. Apart from their original pre-Romanesque shape, the majority of the free-standing hexaconchal rotundas were provided with early Romanesque additions during the course of time, and these additions turned these hexaconchs into small complexes of sorts. Vestibules created in this period suggest two possiblities: according to one, the vestibules added in this manner were actually a kind of exterior crypt, spaces where sarcophagi could be housed, and according to the other, some of these vestibules were also provided with bell-towers built on top of them. The latter possibility is implied by the dispositions of the suggested bell-towers and the strength of the supporting substructions (e.g. the Stomorica church at Zadar or the hexaconch at Kašić), but also by the stylistic elements which point to the early Romanesque, and architectural details, the function of which indicates a bell-tower (e.g. impost capitals of the Stomorica church or St Chrysogonus at Zadar, and an octogonal colonette from Kašić).Downloads
References
ALAČEVIĆ, G., 1891. - Giuseppe Alačević, La edicola
della Ss. Trinita alle Paludi di Spalato, Bulletino dalm.
XIV., Split, 55-56.
ANČIĆ, M., 2007. - Mladen Ančić, Architecture on
Royal domains in northern Dalmatia, Hortus artium
nedievalium, 13/1, Zagreb - Motovun, 2007., 203-210.
BABIĆ, I., 1987. - Ivo Babić, Spomenici, Kulturno blago
Trogira, Trogir.
BAKULIĆ, V., 1995. - Vinko Bakulić, Bribirska rotunda,
Bribir u srednjem vijeku, Split, 37-39.
BARADA, M., 1950. - Miho Barada, Trogirski spomenici,
zapisci pisarne općine trogirske, I, Zagreb.
BELOŠEVIĆ, J., 1968. - Janko Belošević, Neobjavljeni
ranosrednjovjekovni kameni spomenici s pleternim
ukrasom iz Zadra, Diadora, 4, Zadar, 275.
BERITIĆ, D., 1986. - Dubravka Beritić, Susret sa
spomenicima kulture Dubrovačkog primorja (zapadni
dio), Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka, sv. 1.,
Dubrovnik, 418-422.
BIANCHI, C. F., 1877. - Carlo Federico Bianchi, Zara
cristiana, I, Zara.
BIANCHI, C. F., 1883. - Carlo Federico Bianchi, Un
tempietto antico cristiano scoperto in Zara nel 1883
sullo stradale Francisco Giuseppe presso la Riva Nuova,
Antichitá romane e medioevali di Zara, Zara, 33-42.
BIANCHI, C. F., 2011. - Carlo Federico Bianchi,
Kršćanski Zadar, Zadar.
BOŠKOVIĆ, Đ., 1947. - Đurđe Bošković, Osnovi
srednjovekovne arhitekture, Beograd.
BOŠKOVIĆ, Đ., 1967. - Đurđe Bošković, Arhitektura
srednjeg veka, Beograd.
BUDAK, N., 1994. - Neven Budak, Prva stoljeća
Hrvatske, Zagreb.
BUDAK, N., 2001. - Neven Budak, Karlo Veliki -
Karolinzi i Hrvati, Split.
BURIĆ, T., 1982. - Tonči Burić, Predromanička
skulptura u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,
/1982., Split, 127-160.
BURIĆ, T., 1987. - Tonči Burić, Ranosrednjovjekovna
skulptura s Bribira, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,
/1986., Split, 107-124.
BURIĆ, T., 1987a. - Tonči Burić, Arhitektura i skulptura,
Bribir u srednjem vijeku - (Bribir in the Middle Ages),
Split, 23-41.
BURIĆ, T., 1990. - Tonči Burić, Tko je bio prokonzul
trogirskog natpisa, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,
/1990., Split, 239-249.
BURIĆ, T., 1995. - Tonči Burić, Predromanička
skulptura iz crkve sv. Spasa u Cetini, Starohrvatska
prosvjeta, ser. III, 22/1995., Split, 91-116.
BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Predromanička
pregradnja crkve Sv. Martina u Trogiru,
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35 (Petriciolijev
zbornik I), Split, 241-251.
BUŽANČIĆ, R., 1996. - Radoslav Bužančić, Renovatio
urbis Koriolana Cipika u Trogiru, Ivan Duknović i
njegovo doba, Trogir, 107-115.
CD II., Codex Diplomaticus II, Zagreb. ...
CHEVALIER, P., 1995. - Pascale Chevalier, Ecclesiae
Dalmatiae, tome 2, (= Salona II - Recherches
archéologiques franco-croates), (ur.) N. Duval i E. Marin,
Rome - Split.
ĆURČIĆ, S., 2009. - Slobodan Ćurčić, Secular and
Sacred in Byzantine Architecture, ΑΝΑΘΗΜΑΤΑ
ΕΟΡΤΙΚΑ - Studies in Honor of Thomas F. Mathews,
(ur.) Joseph D. Alchermes, Verlag Philip von Zabern -
Mainz am Rhein, 13-14.
ČREMOŠNIK, I., 1953. - Irma Čremošnik, Izvještaj
o iskopinama u Rogačićima kod Blažuja, Glasnik
Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, sv. 8., Sarajevo,
-315.
DANILO, G., 1883. - Giovanni Danilo, Antichità
zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato,
/1883., Zadar, 79-81.
DANILO, G., 1884. - Giovanni Danilo, Antichità
zaratine, Objavitelj dalmatinski - Avvisatore dalmato,
/1884., Zadar, 16-18.
DELONGA, V., 1988. - Vedrana Delonga, Starohrvatska
crkva na „Mastirinama” u Kašiću kod Zadra,
Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 18, Split, 39-89.
DELONGA, V., 1996. - Vedrana Delonga, Latinski epigrafički
spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split.
DELONGA, V. - JAKŠIĆ, N. - JURKOVIĆ, M., 2001. -
Vedrana Delonga - Nikola Jakšić - Miljenko Jurković,
Arhitektura, skulptura i epigrafika karolinškog razdoblja u
Hrvatskoj, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.
DOMIJAN, M., 1983. - Miljenko Domijan, Crkva Sv.
Andrije na Vrgadi nakon posljednjih istraživačkih i
konzervatorskih radova, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,
/1983., Split, 123-138.
ENCIKLOPEDIJA, 1962., Enciklopedija likovnih umjetnosti,
, Zagreb.
FARLATI, D., 1767. - Daniele Farlati, Illyricum sacrum,
IV, Venetia.
FILIPPI, A-R., 1969. - Amos-Rube Filippi, Ninske crkve
u dokumentima iz godine 1579. i 1603. Povijest grada
Nina, Institut JAZU u Zadru, Zadar, 549-595.
FLÈCHE MOURGUES, M-P. - CHEVALIER, P. -
PITEŠA, A., 1993. - Marie-Pascale Flèche Mourgues -
Pascale Chevalie - Ante Piteša, Catalogue des sculptures
du haut moyen-age du Musée archeologique de Split, I -
Katalog ranosrednjovjekovne skulpture u Arheološkom
muzeju u Splitu, I, Vjesnik za arheologiju i historiju
dalmatinsku, 85, (= Starohrvatski Solin - Disputationes
salonitanae IV), Split, 207-305.
FONDRA, L., 1855. - Lorenzo Fondra, Istoria della insigne
di San Simeone profeta che si venera in Zara, Zara.
GATTIN, N. - PEJAKOVIĆ, M., 1982. - Nenad Gattin -
Mladen Pejaković, Starohrvatska sakralna arhitektura, Split.
GOSS, V. P., 1987. - Vladimir P. Goss, Early croatian
architecture, London.
GOSS, V. P., 1996. - Vladimir P. Goss, Predromanička
arhitektura u Hrvatskoj - Pre-romanesque architecture in
Croatia, Zagreb.
GRANIĆ, M., 1990. - Miroslav Granić, O kultu Sv.
Krševana zadarskog zaštitnika, u: 1000 godina Samostana
Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo Petricioli, Zadar, 35-58.
GUNJAČA, S., 1955. - Stjepan Gunjača, Starohrvatska
crkva i kasnosrednjovjekovno groblje u Brnazima kod
Sinja, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 4/1955., Zagreb,
-134.
GUNJAČA, S., 1960. - Stjepan Gunjača, Trogodišnji rad
Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (1955., 1956. i
godina), Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 7/1960.,
Zagreb, 270-271.
GUNJAČA, S., 1963. - Stjepan Gunjača, Srednjovjekovni
Dolac kod Novigrada, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,
-9/1963., Zagreb, str. 7-66.
GUNJAČA, S., 1968. - Stjepan Gunjača, Nalaz srednjovjekovnih
arhitektura na Bribiru - Kolokvij o Bribiru, Starohrvatska
prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 235-242.
GUNJAČA, S., 1968a. - Stjepan Gunjača, Strateško
i historijsko značenje Bribira - Kolokvij o Bribiru,
Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 10/1968., Split, 207-210.
GVOZDANOVIĆ, V., 1978. - Vladimir Gvozdanović,
Značaj starohrvatske arhitekture za opću povijest evropske
predromanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske
arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 131-148.
IVANČEVIĆ, R., 1996. - Radovan Ivančević, Predromanička
arhitektura raščlanjena nišama - kontinuitet
antike, u: Starohrvatska spomenička baština - Rađanje
prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (ur.) Miljenko
Jurković i Tugomir Likšić, Zagreb, 75-86.
IVANIŠEVIĆ, M., 1980. - Milan Ivanišević, Trogir
u povijesnim izvorima od 438. do 1097. godine,
Mogućnosti, 10-11, Split, 964.
IVEKOVIĆ, Ć. M., 1928. - Ćiril Mladen Iveković,
Građevinski i umetnički spomenici Dalmacije, Jadranska
straža, Beograd.
IVEKOVIĆ, Ć. M., 1937. - Ćiril Mladen Iveković,
Krstionica kod Stolne crkve sv. Stošije u Zadru i vrijeme
građenja njezina i crkve sv. Donata, Rad JAZU, knjiga
, Zagreb, 1-14.
JACKSON, T. G., 1887. - Thomas Graham Jackson,
Dalmatia, the Quarnero and Istria, Oxford.
JAKŠIĆ, N., 1986. - Nikola Jakšić, Kiparsko klesarske
radionice u Dalmaciji od 9. do 12. stoljeća, (doktorska
disertacija), Zadar.
JAKŠIĆ, N., 1988. - Nikola Jakšić, Srednjovjekovne
Kamenjane s crkvama Sv. Jurja i Sv. Luke - problem
ubikacije i identifikacije, Starohrvatska prosvjeta, ser. III,
/1988., Split.
JAKŠIĆ, N., 1997. - Nikola Jakšić, Croatian Art in
the second half of the ninth century, Hortus artium
medievalium, sv. 3/1997., Zagreb - Motovun.
JAKŠIĆ, N., 2000. - Nikola Jakšić, Klesarstvo u službi
evangelizacije, u: Hrvati i Karolinzi - Rasprave i vrela, sv.
I, (ur.) Ante Milošević, Split, 192-213.
JAKŠIĆ, N., 2000a. - Nikola Jakšić, Hrvatski srednjovjekovni
krajobrazi, Split.
JAKŠIĆ, N., 2004. - Nikola Jakšić, Reljefi Trogirske
klesarske radionice iz crkve Sv. Marte u Bijaćima,
Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 26/1999., Split, 265-286.
JAKŠIĆ, N. - TOMIĆ, R., 2004. - Nikola Jakšić -
Radoslav Tomić, Zlatarstvo, Umjetnička baština Zadarske
nadbiskupije, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar.
JARAK, M., 1998. - Mirja Jarak, O karolinškim i bizantskim
utjecajima u starohrvatskoj arhitekturi Trpimirova doba,
Opuscula archaeologica, 22, Zagreb, 119-128.
JEDIN, H., 1995. - (ur.) Hubert Jedin, Velika povijest
Crkve II, Zagreb.
JELIĆ, L., 1899. - Luka Jelić, Spomenici grada Nina, Vjesnik
hrvatskog arheološkog društva, N. S., 156-171, Zagreb.
JOSIPOVIĆ, I., 2011. - Ivan Josipović, Prilog Trogirskoj
klesarskoj radionici, Ars Adriatica, 1, Zadar, 97-108.
JOVANOVIĆ, V., 1986. - Vojislav Jovanović, Umetnost
ranog srednjeg veka u Bosni i Hercegovini, u: Umjetnost
na tlu Jugoslavije - rani srednji vijek, (ur.) Nataša
Tanasijević-Popović, Beograd - Zagreb - Mostar, 74-82.
JURKOVIĆ, M., 1987. - Miljenko Jurković, O bizantskim
utjecajima i autohtonosti nekih likovnih rješenja na
predromaničkoj plastici Bosne i Hercegovine, Radovi
Instituta za povijest umjetnosti, 11, Zagreb, 107-113.
JURKOVIĆ, M., 1995. - Miljenko Jurković,
Predromanički šesterolisti Dalmacije - problemi
funkcije, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 35
(Petriciolijev zbornik I), Split, 225-240.
JURKOVIĆ, M., 1996. - Miljenko Jurković, La rotonde
de Saint-Donat a Zadar et les eglises hexaconques
predromanes en Croatie, u: Guillaume de Volpiano et
l’architecture des rotondes, Dijon.
KARAMAN, LJ., 1930. - Ljubo Karaman, Iz kolijevke
hrvatske prošlosti, Zagreb.
KARAMAN, LJ., 1931. - Ljubo Karaman, Natpis djakona
Dobra iz vremena narodne hrvatske dinastije, Izdanje
„Bikaća” hrvatskoga društva za istraživanje domaće
povijesti, Split.
KATALOG, 1990. - Sjaj zadarskih riznica, (ur.) Tugomir
Lukšić, Zagreb.
KATALOG, 2000. - Hrvati i Karolinzi - katalog, (ur.)
Ante Milošević, Split.
KATIČIĆ, R., 1987. - Radoslav Katičić, Vetustiores
ecclesiae spalatensis memoriae, Starohrvatska prosvjeta,
ser. III, 17/1987, Split, 17.
KLAIĆ, N. - PETRICIOLI, I., 1976. - Nada Klaić - Ivo
Petricioli, Zadar u srednjem vijeku do 1409., (Prošlost
Zadra II), Zadar.
KORAĆ, V., 1976. - Vojislav Korać, L’architecture du
Haut Moyen Age en Dioclée et Zeta - programme
de reparation des especes et origine des formes,
Balcanoslavica, 5, Beograd, 155-172.
KORAĆ, V., 1987. - Vojislav Korać, Arhitektura ranog
srednjeg veka u Duklji i Zeti - program prostora i
poreklo oblika, u: Između Vizantije i Zapada, (ur.)
Nataša Tanasijević-Popović, Beograd, 21-32.
KOVAČIĆ, V., 1995. - Vanja Kovačić, Zabat s formulom
zagovora iz Trogira, Prilozi povijesti umjetnosti u
Dalmaciji, 35 (Petriciolijev zbornik I), Split, 293-302.
MARASOVIĆ, J., 2007. - Jerko Marasović, Metodologija
obrade graditeljskog naslijeđa - La méthodologie
d’elaboration du patrimoine bâti, Split.
MARASOVIĆ, T., 1957. - Tomislav Marasović,
Ranosrednjovjekovna crkvica u Ošlju kod Stona, Peristil,
, Zagreb, 85-90.
MARASOVIĆ, T., 1958. - Tomislav Marasović, Šesterolisni
tip u arhitekturi ranog srednjeg vijeka u Dalmaciji,
(doktorska disertacija), Zagreb.
MARASOVIĆ, T., 1963. - Tomislav Marasović, Iskapanje
ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru,
Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 8-9/1963., Zagreb, 83-100.
MARASOVIĆ, T., 1966. - Tomislav Marasović, Izvorni
izgled ranosrednjovjekovne crkve Sv. Marije u Trogiru,
Razprave SAZU, 5/1966., (Hauptmanov zbornik),
Ljubljana, 101-108.
MARASOVIĆ, T., 1978. - Tomislav Marasović, Prilog
morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitekture
u Dalmaciji, u: Prilozi istraživanju starohrvatske
arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 5-129.
MARASOVIĆ, T., 1984. - Tomislav Marasović, Graditeljstvo
starohrvatskog doba u Dalmaciji, Književni krug, Split.
MARASOVIĆ, T., 1985. - Tomislav Marasović, Regionalizam
u ranosrednjovjekovnoj arhitekturi Dalmacije, Starohrvatska
prosvjeta, ser. III, 14/1984., Split, 135-158.
MARASOVIĆ, T., 1988.-1989. - Tomislav Marasović,
Prilog kronologiji predromaničke arhitekture u Dalmaciji,
Radovi Instituta za povijest umjetnosti, (Milanu Prelogu u
spomen), 12-13/1988.-1989., Zagreb, 27-38.
MARASOVIĆ, T., 2003. - Tomislav Marasović, Patere
i amfore u svodovima ranosrednjovjekovnih crkava u Dalmaciji, Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 30/2003.,
Split, 113-125.
MARASOVIĆ, T., 2008. - Tomislav Marasović, Dalmatia
praeromanica I: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u
Dalmaciji - 1. Rasprava, Split.
MARASOVIĆ, T., 2009. - Tomislav Marasović, Dalmatia
praeromanica II: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u
Dalmaciji - 2. Korpus arhitekture: Kvarner i Sjeverna
Dalmacija, Split.
MARASOVIĆ, T., 2011. - Tomislav Marasović,
Dalmatia praeromanica III: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo
u Dalmaciji - 3. Korpus arhitekture: Srednja
Dalmacija, Split.
MARASOVIĆ, J., T. i M., 1971. - Jerko, Tomislav i
Mirjana Marasović, Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split.
MARASOVIĆ-ALUJEVIĆ, M., 1986. - Marina Marasović-
Alujević, Hagionimi srednjovjekovnog Splita,
Starohrvatska prosvjeta, ser. III, 15/1985., Split, 269-304.
MARIN, E., 1994. - Emilio Marin, Civitas splendida
Salona - Geneza, profil i transformacija starokršćanske
Salone, Salona Cristiana, (ur.) E. Marin, Split, 9-104.
MILOŠEVIĆ, A., 1996. - Ante Milošević, Sinj i Cetinjska
krajina u starohrvatsko doba, Split.
MILOŠEVIĆ, A., 1998. - Ante Milošević, Arheološka
topografija Cetine, Split.
MILOŠEVIĆ, A., 2005. - Ante Milošević, Arheološki
izvori za srednjovjekovnu povijest Cetine, (doktorska
disertacija), Zadar.
MILOŠEVIĆ, A., 2011. - Ante Milošević, Predromanički
zvonici u Dalmaciji i ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj -
Campanili predromanaci della Dalmazia e della Croazia
altomedievale, Dubrovnik - Split.
MILOŠEVIĆ, A. - PEKOVIĆ, Ž., 2009. - Ante Milošević
- Željko Peković, Predromanička crkva Svetog Spasa u
Cetini, Dubrovnik - Split.
MUSTAĆ, I., 1990. - Ivan Mustać, Cartula traditionis
ecclesiae Beati Grisogoni martyris iz 986. godine, u: 1000
godina Samostana Svetog Krševana u Zadru, (ur.) Ivo
Petricioli, Zadar, 21-34.
OBSIDIO, 2007. - Obsidio Iadrensis - Opsada
Zadra, Monumenta spectantia historiam Slavorum
meridionalium, 54, Zagreb.
PETRICIOLI, I., 1958. - Ivo Petricioli, Neki predromanički
spomenici Zadra i okolice u svjetlu najnovijih
istraživanja, Zbornik Instituta za historijske nauke u
Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 51-76.
PETRICIOLI, I., 1958a. - Ivo Petricioli, Maketa Zadra
u Pomorskom muzeju Venecije, Zbornik Instituta za
historijske nauke u Zadru, 2/1956.-1957., Zadar, 101-124.
PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Crkva Stomorica (S.
Maria de Pusterla) u Zadru, Diadora, 4, Zadar, 247-269.
PETRICIOLI, I., 1968. - Ivo Petricioli, Osvrt na ninske
građevine i umjetničke spomenike srednjeg i novog
vijeka, Radovi Instituta JAZU u Zadru, 16-17, (= Grad
Nin), Zadar, 299-354.
PETRICIOLI, I., 1972. - Ivo Petricioli, I più antichi
edifici cristiani a Zadar (Zara), Arheološki vestnik, XXIII,
Ljubljana, 332-342.
PETRICIOLI, I., 1984. - Ivo Petricioli, Prinove
istraživanju srednjovjekovnog lika Zadra, Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru, 28, Zadar, 145-156.
PETRICIOLI, I., 1984a. - Ivo Petricioli, Contribution à
la recherche de la plus ancienne phase de construction
de la chatédrale de Zadar, Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, 77, Split, 243-253.
PETRICIOLI, I., 1990. - Ivo Petricioli, Od Donata do
Radovana, Split.
PETRICIOLI, I., 1995. - Ivo Petricioli, Crkva Sv. Krševana
i Sv. Marka „ad Fontem” kod Zadra, Radovi Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Zadru, 37, Zadar, 237-248.
PETRICIOLI, I., 2002. - Ivo Petricioli, Stilska pripadnost
crkve Sv. Nikole kraj Nina i crkve Sv. Krševana na otoku
Krku, Zbornik Tomislava Marasovića, Split, 367-373.
RADIĆ, F., 1891. - Frano Radić, Četiri starohrvatske bogomolje
u Primorskoj županiji (Parathalassia), Viestnik
hrvatskog arheološkog društva XIII, Zagreb, 20-22 i 45-47.
RADIĆ, F., 1897. - Frano Radić, Razne vijesti,
Starohrvatska prosvjeta, III, Knin.
RAPANIĆ, Ž., 1958. - Željko Rapanić, Kamena plastika
ranog srednjeg vijeka u Arheološkom muzeju u Splitu,
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 60, Split,
-124.
RAPANIĆ, Ž., 1965. - Željko Rapanić, Ranosrednjovjekovni
latinski natpisi iz Splita, Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, 65-67, Split, 271-314.
RAPANIĆ, Ž., 1987. - Željko Rapanić, Predromaničko
doba u Dalmaciji, Split
RAPANIĆ, Ž., 1998. - Željko Rapanić, Sancta Maria de
Platea u Trogiru, Starohrvatska prosvjeta, 25/1998., Split,
-62.
SEKULIĆ-GVOZDANOVIĆ, S., 1978. - Sena Sekulić-
Gvozdanović, Grafički prilog tipologiji hrvatske sakralne arhitekture do romanike, u: Prilozi istraživanju starohrvatske
arhitekture, (ur.) Andre Mohorovičić, Split, 149-156.
SMIRICH, G., 1884. - Giovanni Smirich, La collezione
dei monumenti medioevali nel Museo di San Donato in
Zara, Efemeris bihačensis, Zara, 17-22.
SMILJANIĆ, F., 2007. - Franjo Smiljanić, O položaju i
funkciji župana u hrvatskim srednjovjekovnim vrelima
od 9. do 16. stoljeća, Povijesni prilozi, 33, Zagreb, 33-102.
SMILJANIĆ, F., 2010. - Franjo Smiljanić, Studije o srednjovjekovnim
slavenskim / hrvatskim institucijama, Zadar.
STIPČEVIĆ, A., 1977. - Aleksandar Stipčević, Kulturno
povijesni spomenici u Arbanasima - povodom 250-
godišnjice doseljenja zadarskih Arbanasa, Zadar, 1977.
STRGAČIĆ, A. M., 1962. - Ante M. Strgačić, Potresi
zemljine kore u zadarskoj regiji kroz historiju, Narodni
list, Zadar, 3. veljače 1962. godine, str. 6.
SUIĆ, M. - PETRICIOLI, I., 1955. - Mate Suić - Ivo
Petricioli, Starohrvatska crkvica Sv. Stošije kod Zadra,
Starohrvatska prosvjeta, 3-4, Zagreb, 7-22.
VASIĆ, M. M., 1922. - Miloje M. Vasić, Arhitektura i
skulptura u Dalmaciji, Beograd.
VEŽIĆ, P., 1985. - Pavuša Vežić, Crkva Sv. Trojstva (Sv.
Donata) u Zadru, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite
spomenika kulture Hrvatske, Zagreb.
VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Starokršćanska bazilika
Sv. Stjepana (crkva Sv. Šime) u Zadru, Zadar, 323-345.
VEŽIĆ, P., 1989. - Pavuša Vežić, Prezbiterij katedrale u
Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, Split,
-68.
VEŽIĆ, P., 1991. - Pavuša Vežić, Krstionica u Zadru,
Peristil, 34, Zagreb, 13-23.
VEŽIĆ, P., 1991a. - Pavuša Vežić, O centralnim
građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem
vijeku, Diadora, 13, Zadar, 323-375.
VEŽIĆ, P., 1995. - Pavuša Vežić, The early-medieval
phase of the episcopal complex in Zadar, Hortus artium
medievalium, 1/1995., Zagreb - Motovun, 150-161.
VEŽIĆ, P., 1996. - Pavuša Vežić, Platea civitatis Jadre -
Prostorni razvoj Narodnog trga u Zadru, Prilozi povijesti
umjetnosti u Dalmaciji, 36, (= Petriciolijev zbornik II),
Split, 337-360.
VEŽIĆ, P., 1998. - Pavuša Vežić, Elementi di architettura
bizantina nelle costruzioni alto medievali di Zara, Hortus
artium medievalium, 4, Zagreb - Motovun, 55-70.
VEŽIĆ, P., 2002. - Pavuša Vežić, Rotonda u Ošlju,
Zbornik T. Marasovića, Split, 220-230.
VEŽIĆ, P., 2002a. - Pavuša Vežić, Sveti Donat - Rotonda
Sv. Trojstva u Zadru, Split.
VEŽIĆ, P., 2009. - Pavuša Vežić, Katedrala (sv.
Anastazije) u Biogradu, Diadora, 23, Zadar, 193-206.
VEŽIĆ, P. - LONČAR, M., 2009. - Pavuša Vežić -
Milenko Lončar, Hoc tigmen - Ciboriji ranoga srednjeg
vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar.
VEŽIĆ, P., 2011. - Pavuša Vežić, Tri romanička
trikonhosa, u: Az grišni dijak Branko pridivkom Fučić - I,
the Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić, (ur.) Tomislav
Galović, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u
Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Staroslavenski institut u Zagrebu, Sveučilišna
biblioteka Rijeka i Općina Malinska - Dubašnica,
Malinska - Rijeka - Zagreb, 213-230.
VEŽIĆ, P., 2011a. - Pavuša Vežić, Dalmatinski
trikonhosi, Ars Adriatica, 1, Zadar, 27-66.
ZEKAN, M., 1983. - Mate Zekan, Predromanička
sakralna arhitektura i skulptura benkovačkog kraja,
(neobjavljen referat podnesen na znanstvenome skupu
„Benkovački kraj kroz vjekove”), Benkovac.
ZJAČIĆ, M., 1959. - Mirko Zjačić, Spisi zadarskih
bilježnika Henrika i Creste Tarallo, Zadar.


