The signifiance of the national revival for the Croatian language
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.323Abstract
The work was written on the occasion of the 170th anniversary of the Illyrian revival, the central, most effective period of the Croatian national revival. It discusses the revival's place within contemporary European developments, the reasons for the Illyrian name, language as the main identificatory means in national integration. It discusses linguistic activities, sets forth linguistic counterarguments to some unfounded opinions within Slavic studies of the time and it deals with today's standard language situation in the new-štokavian area. Relying on language data relating to new-štokavian typical features in the literary and linguistic works before the revival, the article proves that the new-štokavian foundations of Croatian standard language were in place before the 19th century, that Croatian linguists of the 1830ies accepted this choice wholly independently and that the Vienna agreement remained only a dead letter.Downloads
References
Vjekoslav Babukić, 1847: "Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Vikoslavom Babukićem", Kolo, IV, Zagreb.
Dalibor Brozović, 1966: "Jezično značenje hrvatskog narodnog preporoda", Kolo, br. 8–9–10, str. 249–253.
David Crystal, 1985: A Dictionary of Linguistics and Phonetics, Basil Blackwell Ltd, Oxford.
Robert D. Greenberg, 2005: Jezik i identitet na Balkanu: raspad srpsko-hrvatskoga, Srednja Europa, Zagreb.
Helmut Keipert, 2004: "Wie hat man 1835 in Zagreb aus dem serbischen Übersetzt?", Germano-slavistische Beiträge, Festschrift für Peter Rehder (Hrgs M. Okuka, U. Schweier), München.
Dragutin Rakovac, 1842: "Mali katekizam za velike ljude", u: Riznica ilirska 1835–1985, priredio Miroslav Šicel, Cankarjeva založba i Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb–Ljubljana 1985.
Tadija Smičiklas, 1876: Život i djela Vjekoslava Babukića, Zagreb.
Škiljan, D., 1998: Javni jezik: pristup lingvistici javne komunikacije, Biblioteka XX vek, Beograd.
Bogoslav Šulek, 1874: Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, Zagreb.
Branka Tafra, 1991: "Jesu li ahavci izgovarali h?", Kolo, 5–6, str. 47–64.
Branka Tafra, 1993: Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Matica hrvatska, Zagreb.
Branka Tafra, 1995: "Obilježja hrvatske gramatičke norme do kraja 19. st.", Filologija, 24–25, str. 349–353.
Branka Tafra, 2002: "Jezikoslovac Šime Starčević", u: Shime Starcsevich, Nova ricsoslovica iliricska, pretisak, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str. 127–177.
Branka Tafra, 2003: "Dijakronijski aspekti normiranja hrvatskoga jezika", u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2002, Filozofski fakultet, FF press, Zagreb, str. 305–319.
George Thomas, 1988: The Impact of the Illyrian Movement on the Croatian Lexicon, Otto Sagner, Munich.
Adolfo Veber, 1884: "Zagrebačka škola", u: Polemike u hrvatskoj književnosti, kolo I, knj. 3, priredio I. Krtalić, Zagreb 1982.
Zlatko Vince, 1978: Putovima hrvatskoga književnog jezika, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Fran Volarić, 1854: Ilirska slovnica, Vladateljna štamparija, Trst.
Josip Vončina, 1993: "Hrvatski jekavski dugi jat", Forum, 4–6, str. 355–383.
Josip Vončina, 1999: "Imenički genitiv množine od iliraca do vukovaca", Filologija, 33, str. 179–221.
