Postsocijalistički i gotski elementi u romanu Katedrala Ive Brešana

##plugins.themes.bootstrap3.article.main##

Sanja Franković

Sažetak

Rad analizira gotske elemente u romanu Katedrala (2007.) Ive Brešana. Okvirna priča, koja tematizira pripovjedačev život i Domovinski rat u devedesetima, prepleće se s pričom koju on piše o katedrali sv. Jakova u Šibeniku. Nakon što je zbog svoje komunističke prošlosti bio prisiljen napustiti Sveučilište u Zagrebu, radi u šibenskome muzeju, gdje prevodi latinske povijesne dokumente. Cijeni izvornost genijā prošlosti te prezire suvremenu duhovnu i graditeljsku uniformnost. Međutim, u romantizaciji moderne kulture služi se postmodernom grotesknom profanacijom svetoga, gotskom dijabolizacijom petrarkističke ljubavi i interpretacijom povijesti kao slijeda neobičnih događaja. Iracionalnost romantičnoga sloja uzrokuje duh nesretno preminule mlade žene Klotilde, čiji je lik postmoderna ironizacija Petrarkine Laure i vide ga mentalno nestabilni muškarci. U povijesnome sloju motiv kanibalizma upućuje na individualnu osvetu mletačkim osvajačima. Pripovjedač nepotpune činjenice nadopunjava fantazijom, naglašavajući da čak ni historiografi ne mogu izbjeći pripovijedanje u svojoj “nekrofilnoj” potrazi za prošlošću. Gotski elementi kombiniraju se s groteskom i karnevalizacijom i očiti su u portretiranju muških likova kao simboličnih androgina koji svojim ženskim rodnim crtama prkose društvenim normama. U Brešanovu romanu oni naglašavaju vječnu antitezu ljepote i ljudskih izopačenosti u etičkoj, grotesknoj i fantastičnoj dimenziji. Međutim, tradicija gotskih romana ironizira se na završetku, u kojemu se misterij ne razrješava, nego se stvara nestankom pripovjedača u vlastitoj priči.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

Nema statističkih podataka

##plugins.themes.bootstrap3.article.details##

Rubrika
Izvorni znanstveni članak