Odjeci čina ujedinjenja 1918. godine u dramskoj književnosti i kazalištu
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.371Ključne riječi:
ujediniteljski zanosi, pijemontizam, narodna pjesma, jugoslavenska drama, providna tendencija, retoričnost, patetičnost, ideološki razloziSažetak
Činu ujedinjenja južnoslavenskih naroda 1918. godine u zajedničku državu svoj je prilog dala i književnost. Uz mnoštvo djela prigodničarskoga karaktera, velik je i broj dramskih djela i na njima građenih kazališnih predstava. Najveći broj ih je inspiriran narodnom pjesmom, poglavito onom iz srpske nacionalne tradicije i mitologije. U nasljedovanju tradicije narodne pjesme mnogi od navedenih autora (Vojnović, Bartulović, Korolija, Dimović) vidjeli su način stvaranja jugoslavenske drame, po mjeri jugoslavenske rase i njezine (vidovdanske) po-etike. Uz naglašenu ujediniteljsku "jugoslavensku nacionalističku koncepciju", što smo nastojali pokazati svojim člankom, najveći broj drama karakterizira retoričnost, deklaratornost i patetika, te providna tendencija zaogrnuta u neuvjerljivo simboličko ruho. Pri tomu su zaboravljeni kriteriji kazališnog čina i mogućnosti pozornice, pa su i mnogi od tada izvođenih tekstova nestali. Prestankom ideoloških razloga, koji su ih na pozornicu i postavili, prestala je i potreba za njima, pa se danas spominju tek u rijetkim pregledima dramske književnosti i kazališta, uglavnom kao činjenice u privatnim biografijama svojih autora. Danas posve zaboravljenih, izuzev Vojnovića, koji je ugled značajnog dramskog pisca izgradio na posve drugačijim premisama.Preuzimanja
Reference
A n g j e l i n o v i ć, Danko, Slijepci, Slavenski jug, god. I, br. 5.
B a r t u l o v i ć, Niko, Kuga (drama), Nakladni zavod Ign. Granitz, Zagreb, 1919.
B a r t u l o v i ć, Niko, Bijedna Mara (prema eposu Luke Botića), Naklada jugoslavenske knjižare A. Žeželj, Split, 1922.
B a r t u l o v i ć, Niko, Glas iz gorućeg grma, Prosveta, Zagreb, 2002.
B a t u š i ć, Nikola, Povijest hrvatskoga kazališta, ŠK, Zagreb, 1978., str. 436-439.
B a t u š i ć, Nikola, Studije o hrvatskoj drami. MH, Zagreb, 1999.
B o t i ć, Luka, Djela, JAZU, Zagreb, 1949. (Priredio Jakša Ravlić)
B o t i c a, Stipe, Luka Botić, ZZK FF u Zagrebu, 1989.
D i m o v i ć, Đuro, Vojvoda Momčilo, Zagreb, 1918.
D i m o v i ć, Đuro, Drame, Zagreb, 1933.
F r a n g e š, Ivo, Povijest hrvatske književnosti, NZMH-Cankarjeva založba, Zagreb-Ljubljana, 1987.
H e ć i m o v i ć, Branko, Enciklopedija Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, Zagreb, 1961.
H e ć i m o v i ć, Branko, Hrvatska dramska književnost između dva rata, Rad JAZU, br. 353, Zagreb, 1968.
H e ć i m o v i ć, Branko, Trinaest hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976.
H o r v a t, Josip, Hrvatski panoptikum, Stvarnost, Zagreb, 1965.
J u r i š i ć, Šimun, Splitsko kazalište od 1893. do 1941. Doktorska radnja (u rukopisu), Split, 1980.
K o r a ć, Stanko, Pregled književnog rada Srba u Hrvatskoj, Zagreb, 1987.
K o r o l i j a, Mirko, Zidanje Skadra, Izdanje knjižare Z. i V. Vasića, Zagreb, 1920.
K o r o l i j a, Mirko, Jugana, vila najmlađa, u: Letopis MS, CV/ 1931., knj. 327, sv. 3, str. 202-214.
K u d r j a v c e v, Anatolij, Ča je pusta Londra, Emporium, Split, 1998.
Leksikon pisaca Jugoslavije, Matica srpska, Novi Sad, 1972.
L u n a č e k, Vladimir, Ilirci, Suvremeni hrvatski pisci, DHK, Zagreb, 1912.
M a c a n, Trpimir, Hrvatska povijest (pregled), Mala biblioteka MH, Zagreb, 1995.
P i s c a t o r, Erwin, Političko kazalište, Cekade, Zagreb, 1985.
Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1980, priredio i uredio Branko Hećimović, Globus (Zagreb) -HAZU, 1990.
Š i m i ć, Antun Branko, Sabrana djela, II, August Cesarec, Zagreb, 1988.
T u c i ć, Srgjan, "Osloboditelji, drama u tri čina iz drugoga balkanskog rata", Savremenik, god. IX, br. 8, kolovoz 1914.
V o j n o v i ć, Ivo, Smrt majke Jugovića, Naklada i tisak dioničke tiskare, Zagreb, 1907.
V o j n o v i ć, Ivo, Lazarevo vaskrsenje, Štampa Srpske dubrovačke štamparije, Dubrovnik, 1913. ( II. izdanje, 1914.)
V o j n o v i ć, Ivo, Izabrana djela I, Stoljeća hrvatske književnosti, MH, Zagreb, 2003. (priredio Luko Paljetak)
