Indianski mudroznanac (1825) i indianzki mudroznanecz (1833) u jednoj veoma uspješnoj Evropskoj književnoj mistifikaciji

Sažetak

U radu se razmatraju dva hrvatska prevoda tzv. "Lorda Chesterfielda": slavonski Indianski mudroznanac (1825) Martina Pustaića – Marijana Jaića i kajkavski Indianzki mudroznanecz (1833) Josipa Marića. Oba prevoda su deo šireg evropskog fenomena prevođenja i prerađivanja navodno rukopisa "indijanskog filozofa" čije se autorstvo do skora pripisivalo Lordu Chesterfieldu. Reč je međutim o delu engleskog pisca i izdavača Roberta Dodsleyja, The Oeconomy of Human Life (1750./1751.) koje je već do kraja XVIII. veka bilo prevedeno na više jezika i imalo brojna izdanja Radilo se o pravoj i veoma uspešnoj književnoj mistifikaciji. Svrha rada: 1. da se razmotri pitanje odnosa autorstva, engleskog izvornika, i predložaka hrvatskih prevoda, te da se prouče južnoslovenska tumačenja o tom pitanju; 2. da se ustanovi pitanje strukture i sadržaja hrvatskih prevoda, u poređenju sa izvornikom i predlošcima; 3. da se uokviri društveno-književni kontekst nastanka i difuzije izvornika, predložaka, i hrvatskih prevoda. Upotrebljena metodologija: analiza i komparacija izvornika, predložaka i prevoda u hrvatskom, južnoslovenskom i evropskom okruženju; razmatranje interpretacija hrvatskih i ostalih južnoslovenskih tumača književnosti. Najvažniji rezultati rada i zaključak: ustanovljenje izvornika i predložnika hrvatskih prevoda (ali i ostalih južnoslovenskih prevoda), eliminisanje netačnih podataka i mistifikacija koje su ih do sada okruživali; definisanje društvenoknjiževnog konteksta: kajkavski i slavonski prevod predstavljaju još jedno učešće Hrvatske u evropskim književnim tokovima, time što su upravo bili deo ove uspešne književne mistifikacije.