Zapisi s putovanja
folklorističke i druge teme u pismima Stanka Vraza Dragojli Štauduar
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4801Ključne riječi:
Dragojla Štauduar, folkloristika, korespondencija, Marija Bistrica, Stanko VrazSažetak
Dragocjeno vrelo podataka o Vrazovim folklorističkim putovanjima, ambicijama i planovima, sakupljenim narodnim pjesmama i napjevima, bilješkama o proputovanome i doživljenome tijekom putovanja, ali i o brojnim drugim temama važnima za rekonstrukciju Vrazova života i književnoga djelovanja nalazimo u njegovim pismima. Vraz je redovito pismima održavao veze sa suvremenicima među kojima se nalazila i ilirska domorotkinja Dragojla Štauduar. Budući da je Štauduareva bila dio skupine koja je podupirala rad i aktivnosti iliraca, u prvome dijelu rada bit će prikazan jedan od modela socijalizacije iliraca i njihovih simpatizera na primjeru njihova okupljanja u župnome dvoru u Mariji Bistrici u vrijeme Ivana Krizmanića, Štauduarina strica. Upravo su se u Mariji Bistrici Vraz i Štauduareva upoznali. S obzirom na to da je na odnos Vraza i Štauduareve neposredno utjecao Ljudevit Gaj, s kojim je Štauduareva bila obiteljski povezana, u radu će se analizirati razlozi otuđenja dvoje prijatelja koji su posljedično utjecali na sadržaj i ton nekih pisama. U drugome dijelu rada metodom analize sadržaja interpretirat će se Vrazova pisma upućena Štauduarevoj s naglaskom na tri komponente: (1) faktografske podatke, (2) etnografske opise i (3) elemente književnoumjetničkoga stila.
Preuzimanja
Reference
Bagić, Krešimir. 2015. Rječnik stilskih figura. Zagreb: Školska knjiga.
Bekić, Darko. 2015. Povijest hrvatske diplomacije. Svezak I. Do 1918. Zagreb: Školska knjiga: 509–543.
Benyovsky, Lucija. 1998. „Dobrotvorna gospojinska (ženska) društva u Hrvatskoj od osnivanja do Prvog svjetskog rata”. Časopis za suvremenu povijest 30 (1): 73–93.
Bošković, Ivan. 2020. „Stanko Vraz – pjesnik u vremenu budnica”. Kolo: časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu 3. URL: https://www.matica.hr/kolo/627/stanko-vraz-pjesnik-u-vremenu-budnica-31068/ (20. 2. 2025.).
Čolak, Tade. 1973. „Gaj i Vraz 1842. godine”. Radovi III. Ur. Ivan Kampuš. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu – Institut za hrvatsku povijest: 185–192.
Dukat, Vladoje. 2002. Život i književni rad Ivana Krizmanića. Donja Stubica – Pregrada: Kajkaviana – Matis d. o. o.
Frangeš, Ivo. 1987. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Cankarjeva založba: 143–145.
Horvat, Josip. 1975. Ljudevit Gaj: njegov život, njegovo doba. Zagreb: Sveučilišta naklada Liber.
Jarnević, Dragojla. 2000. Dnevnik. Pripremila Irena Lukšić. Karlovac: Matica hrvatska.
Husinec, Snježana. 2017. „Ivan Krizmanić – prevoditelj, književnik i poliglot”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda: Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snežana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 13–18.
Husinec, Snježana i Vedran Klaužer. 2017. „Marija Bistrica – kolijevka Matice hrvatske”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 7–12.
Jembrih, Alojz. 2003. „Ljetopisni zapisi Josipa Šafrana – Prinos povijesti župe i općine Marija Bistrica”. Hrvatsko zagorje: časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja 2: 12–35.
Jembrih, Alojz. 2005. „Ivan Krizmanić i njegovo doba”. U: Milton, John: Raj zgubljen. Zagreb: Disput: 449–497.
Jež, Andraž. 2017. „Stanko Vraz u Mariji Bistrici – kratka povijest ilirskog pokreta”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 40–43.
Klaužer, Vedran. 2017. „Bistrička župa u vrijeme župnika Ivana Krizmanića (1818. – 1849.)”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snježana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 22–25.
Klemar, Anita. 2017. „Ljudevit Gaj u žarištu preporodnog pokreta”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snježana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 33–39.
Korade, Mijo. 2003. „Ivan Krizmanić i ‘patriotski sastanci’ u Mariji Bistrici”. Hrvatsko zagorje: časopis za kulturno-prosvjetna i društvena pitanja 2: 82–91.
Sapunar Knežević, Andrea i Marijana Togonal. 2011a. „Djelovanje i značenje Stanka Vraza u kontekstu hrvatske preporodne folkloristike”. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa povodom 200. godišnjice rođenja Stanka Vraza. Samobor: Gradska knjižnica Samobor: 56−72.
Sapunar Knežević, Andrea i Marijana Togonal. 2011b. „Stanko Vraz kao folklorist. Vrazov prinos poznavanju hrvatske i slovenske usmene književnosti”. Croatica et Slavica Iadertina 7(1): 193–218.
Sapunar Knežević, Andrea i Marijana Togonal. 2020. „Stanko Vraz – jedan od utemeljitelja hrvatske folkloristike”. Kolo: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 3: URL: https://www.matica.hr/kolo/627/stanko-vraz-jedan-od-utemeljitelja-hrvatske-folkloristike-31069/ (25. 2. 2025.).
Solar, Milivoj. 1986. Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga.
Švoger, Vlasta. 2017. „Krizmanićev bistrički krug i ilirski pokret”. Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda. Ur. Vedran Klaužer, Damir Galoić i Snježana Husinec. Marija Bistrica: Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici: 40–43.
Vlašić, Vesna. 2015. „Uloga i značenje Vjekoslava Babukića u Ilirskoj čitaonici”. Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi 4: 52–58.
Vodnik, Branko. 1909. Stanko Vraz: studija. Zagreb: Matica hrvatska i slovenska. URL: https://archive.org/details/stanko_vraz_studija_1909-branko_drechsler/page/n33/mode/2up?view=theater (12. 2. 2025.).
Vraz, Stanko. 1877. Dĕla Stanka Vraza. V. dio. Pĕsme, pabirci, proza i pisma. Ur. Franjo Marković. Zagreb: Matica hrvatska.
