Kako su zadarski romantičari prevodili Ignjata Đurđevića
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.615Ključne riječi:
I. Đurđević, M. A. Vidović, N. Stipišić, talijanski prijevodiSažetak
Sredinom XIX. stoljeća dalmatinski, a posebno zadarski periodički tisak, u romantičkom je zanosu donosio brojne talijanske prijevode hrvatske narodne, ali i autorske poezije. Kada govorimo o prijevodima onodobne suvremene autorske poezije, posve je razumljiva želja učenih Dalmatinaca da se priključe globalnom europskom preporodnom ozračju što će ih uglavnom vezivati uz zagrebački Ilirizam. Međutim u spomenutoj se periodici javljaju i prijevodi starije hrvatske poezije i to osobito one dubrovačkog književnog kruga XVI. i XVII. stoljeća.U okviru tog fenomena ovaj se rad bavi kontrastivnom jezičnom analizom dvaju prijevoda religioznog spjeva "Uzdasi Mandaljene pokornice u spilji od Marsilje" Dubrovčanina Ignjata Đurđevića (1675.-1737.), kojeg u vremenskom razmaku od 18 godina prevode i objavljuju u cijelosti Marko Antun Vidovich (Venecija,1829. god.), odnosno tek dijelom Nikola Stipišić, čiji uradak, u okviru šire rasprave o hrvatskoj književnosti 1847. objavljuje Ivan Franceschi u zadarskom listu "La Dalmazia".Ovaj je rad u svojoj analizi nastojao obuhvatiti i endogene i egzogene razloge koji su mogli pobuditi interes dalmatinskih romantičara za hrvatsku renesansnu i baroknu poeziju. Pritom je posebnu pozornost posvetio komparaciji dvaju prijevoda na svim jezičnim razinama, vodeći pritom računa o činjenici da se radi o prevodilačkim zahvatima jednog iskusnog i ambicioznog prevodioca (M. A. Vidovich), odnosno o gotovo nepoznatom literanom amateru (N. Stipišić). Autor rada ne ispušta iz vida niti činjenicu da je stariji Vidović, makar u tragovima, pod utjecajem " la bella infedele" tehnike prevođenja, dok se mlađi Stipišić uglavnom priklanja integralnom "la brutta fedele" tipu prijevoda.Preuzimanja
Reference
Antonio Belloni, Storia letteraria d'Italia, Il Seicento, Milano, 19...
Arturo Cronia, Preromanticismo italiano, Alberto Fortis, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, XVIII, f.1.-2., Beograd, 1938.
Arturo Cronia, La conoscenza del mondo slavo in Italia, Venezia, 1958.
Ivo Frangeš, Kritika talijanskih prijevoda naših narodnih pjesama od Fortisa do prvih dalmatinskih prevodilaca,1771.-1849. (neobjavljeni doktorat).
Albert Haler, Gundulićev "Osman" s estetskog gledišta, Beograd, 1928.
Zoran Kravar, "Evropska obilježja u stilu hrvatskog baroknog pjesništva", p.o., Zadarska revija, 5-6 / 1975, Zadar, 1975.;
Zoran Kravar, "Stil hrvatskog književnog baroka", Hrvatska književnost u evropskom kontekstu (Zbornik), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978.
Jolanda Marchiori, "Aspetti caratteristici delle traduzioni italiane dal serbo-croato", Actes du Ve Congres de l'Association de Littérature comparée, Université de Belgrade, Beograd, 1969.
Julijana Matanović, Barok iz suvremenosti gledat, Osijek, 1992.
Georges Mounin, Teoria e storia della traduzione, Einaudi, Torino, 1965.
Živko Nižić, "Nikola Jakšić, zadarski književnik, prevodilac i rodoljub (1762-1841)", Zavod za povijesne znanosti istraživačkog centra JAZU u Zadru, knj. 7., Zadar, 1984.
Slobodan Prosperov Novak, "O Panizzolinoj kotorskoj antologiji iz XVIII. stoljeća", Croatica, XVIII/1987.,26/27/28, Zagreb, 1987.
Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske književnosti, II., Dalmatinska biblioteka, Split, 2004.
Povijest hrvatske književnosti, 3., Liber, Mladost, Zagreb, 1974.
Dragutin Prohaska, "Ignjat Đorđić i Antun Kanižlić, Studija o baroku u našoj književnosti", Rad JAZU, knj. 178, Zagreb, 1909.
Milan Rešetar, Djela Inacia Giorgi, Stari pisci hrvatski, knj. XXIV, I, II, JASZU, Zagreb,1917.
George Steiner, Dopo Babele, Aspetti del linguaggio e della traduzione, Bologna, 2004.
Milivoj Šrepel, "O Gundulićevim Suzama sina razmetnoga", Rad JAZU,127, Zagreb,1896.
Franjo Švelec, "Mavro Vetranović", II, Radovi instituta JAZU u Zadru, VI-VII, Zadar, 1960.
Valter Tomas, Gazzetta di Zara u preporodnom ozračju, Književni krug Split, Split, 1999.
Mate Zorić, Književni dodiri hrvatsko – talijanski, Književni krug Split, Split, 1992.
Mate Zorić, "Ana Vidović, Marko Antun Vidović i Nikola Tommaseo u svjetlu neobjavljene prepiske", Književni odnosi talijansko hrvatski, 8., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,(Zbornik), Zagreb,2002.
Zbornik otoka Korčule, 3., Radovi o Petru Kanaveliću, Korčula, 1973.
