Uloga njemačke književnosti u borbama starih i mladih u "Viencu"

Autor(i)

  • Ivan Pederin Sveučilište u Zadru, Odjel za njemački jezik i književnost

DOI:

https://doi.org/10.15291/csi.306

Sažetak

Vienac je bez sumnje najvažnije poduzeće u svih pet stoljeća hrvatske književnosti, važan i zbog toga što je u tom časopisu nastao i razvio se hrvatski realizam, pače su i podrazdoblja realizma sukladna smjenama urednika. Potkraj stoljeća počinje kriza realizma, točnije s pojavom Bartola Inhofa kao urednika, što je sukladno njemačkoj književnosti koja prema periodizaciji Fritza Martinija zatvara realizam s godinom 1898., a to je kraj djelovanja Theodora Fontanea. Kriza realizma manifestira se u borbama Starih i Mladih koje su zahvatile Vienac. Vienac tu krizu nije nadišao, već se ugasio 1903., a ta je godina i inače burna u hrvatskoj politici i znači novo razdoblje uopće. Prvi urednik tog razdoblja bio je Bartol Inhof koji je pokušao usmjeriti Vienac prema moderni. Nije uspio, naslijedio ga je Jovan Hranilović, a onda su se urednici počeli brzo smjenjivati jedan za drugim do konačnog gašenja časopisa. U ovom drugom razdoblju raspalile su se raspre Starih i Mladih u kojima je njemačka književnost odigrala zamjetnu ulogu. Vienac je bio deklarativno protiv njemačke književnosti ne zbog antigermanizma, već zato što su Šenoa i njegovi prehodnici željeli suzbiti čitanje njemačkih knjiga da bi stvorili hrvatsko čitateljstvo. U tome su donekle i uspjeli. Osim toga hrvatski pisci nisu željeli primati europske književnosti preko njemačkih prijevoda, odatle neprestani zahtjevi da uređivanje valja orijentirati prema francuskoj i ruskoj književnosti. Za urednika Vjekoslava Klaića prijevodi njemačke književnosti gotovo su posve presahli u Viencu, ali se polemičari Starih i Mladih pozivaju na njemačku književnost u svojim rasprama očigledno što su tu književnost najbolje poznavali, a preko nje su nazirali stilska preslojavanja u europskim književnostima toga doba.

Preuzimanja

Nema statistike

Reference

Josip B a d a l i ć, Rusko-hrvatske književne studije, Zagreb, 1972.

Antun B a r a c, "Bilješke o Mladima i Starima", u: Članci o književnosti, Zagreb,

Nikola B a t u š i ć, Hrvatska kazališna kritika (Dramska), Zagreb, 1971.

Hugo F r i e d r i c h, Die Struktur der modernen Lyrik, Rowohlt, 1968, 24-26.

Stefan G e o r g e, Gesamt-Ausgabe der Werke, endgültige Fassung, Hymnen,

Pilgefahrten, Algabal, Berlin, 1890.

Ilija K e c m a n o v i ć, Silvije Strahimir Kranjčević, Sarajevo, 1958.

W. K o s c h, Deutsches Literaturlexikon, 3. Bern, MCMILIX.

Nevenka K o š u t i ć B r o z o v i ć, "Francuske književne pobude u časopisima hrvatske moderne", Rad JAZU, 355, 1969, str. 443.

I s t a, "Stanislaw Przybyszewski i hrvatska moderna", Radovi Filozofskog Fakulteta u Zadru, Razdio lingvističko-filološki, 3, 1961, 3., str. 178-199.

R. K r a u ß, "Dr.Matthias Murko, Deutsche Einflüsse auf die Anfänge der böhmischen Romantik" (itd.), Archiv für slavische Philologie, 19, 1897, str. 612-

Milan M a r j a n o v i ć,Iza Šenoe. Četvrt vijeka hrvatske književnosti, Zadar,1906.

Jakša R a v l i ć, Povijest Matice hrvatske, Zagreb, 1963.

Albert S o e r g e l -Kurt H o h o f f, Dichtung und Dichter der Zeit, 1, 2., Düsseldorf, 1964.

Fritz S t r i c h, Goethe und die Weltliteratur, Bern, 1957.

M. Š i c e l, Pregled novije hrvatske književnosti, Zagreb, 1971.

J. V l č e k, "Dr. Matthias Murko, Deutsche Einflüsse auf die Anfänge der böhmischen Romantik" (itd.), Archiv für slavische Philologie, 19, 1897, 20, 1898, str. 417-427.

Preuzimanja

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni znanstveni članak