O imenovanju, semiozi i toponimiji
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.3517Ključne riječi:
semioza, semiotički četverokut, toponimi (hodonimi), imenovanjeSažetak
U radu se, polazeći od teza semiotike prostora, pobliže ispituje opreka između spontanog i oktroiranog imenovanja mjesta (Skračić 2011). Analizom s pomoću greimasovska modela semiotičkog četverokuta izdvajaju se četiri temeljna tipa imenovanja: oktroirano, spontano, zonalno i pobliže funkcionalno. Ispituju se njihova obilježja, međusobne relacije, funkcije i konteksti upotrebe u jeziku.
Preuzimanja
Reference
Azaryahu, Maoz. 1996. “The power of commemorative street names”. Environment and Planning D: Society and Space 14/3: 311–330.
Backhaus, Peter. 2006. “Multilingualism in Tokyo: A Look into the Linguistic Landscape”. International Journal of Multilingualism 3/1: 52–66.
Ben-Rafael, Eliezer. 2009. “A Sociological Approach to the Study of Linguistic Landscape”. Linguistic Landscape. Expanding the Scenery. New York: Routledge: 40–54.
Bertoša, Mislava i Sandra Antulov. 2015. “Šetnja od Trga žrtava fašizma do Parka ponosa: semiotička analiza simboličkog preimenovanja ulica na zagrebačkoj povorci ponosa kao prakse pamćenja”. Narodna umjetnost 52/2: 139–161.
Faber McAlister, Joan. 2019. “Space in Rhetorical Theory”. Oxford Research Encyclopedia. https://oxfordre.com/communication/view/10.1093/acrefore/9780190228613.001.0001/acrefore-9780190228613-e-123?rskey=hhEftR&result=1(pristup u veljači 2021.). https://doi.org/10.1093/acrefore/9780190228613.013.123.
Fontanille, Jacques. 2001. “L’osservatore come soggetto enunciativo”. Semiotica in nuce II. Teoria del discorso. Roma: Meltemi: 44–63.
Greimas, Algirdas Julien. 1991. Semiotica e scienze sociali. Torino: Centro Scientifico Editore.
Greimas, Algirdas Julien i François Rastier. 1968. “The Interaction of Semiotic Constraints”. Yale French Studies 41: 86–105.
Isnenghi, Mario. 1997. “Presentazione”. I luoghi della memoria. Roma – Bari: Editori Laterza: I–XII.
Jaworski, Adam i Chrispin Thurlow. 2010. “Introducing Semiotic Landscapes”. Semiotic Landsacpes: Language, Image, Space. New York: Routledge: 1–40.
Landry, Rodrigue i Richard Y. Bouirhis. 1997. “Linguistic Landscape and Ethnolinguistic Vitality – An Empirical Study”. Journal of Language and Social Psychology 16/1: 23–49.
Lefebvre, Henri. 1991. The Production of Space. Oxford UK – Cambridge USA: Blackwell.
Lipovac, Nenad. 1997. “Space and Place”. Prostor 1/13: 1–34.
Marrone, Gianfranco. 2001. Corpi sociali. Torino: Einaudi.
McHale, Brian. 1992. Constructing Postmodernism. London – New York: Routledge.
Nöth, Winfried. 2004. Priručnik semiotike. Zagreb: Ceres.
Rihtman Auguštin, Dunja. 2000. Ulice moga grada. Antropologija domaćeg terena. Beograd: XX. vek.
Rose-Redwood, Reuben S., Derek Alderman i Maoz Azaryahu. 2010. “Geographies of Toponymic Inscription: New Directions in Critical Place-Name Studies”. Progress in Human Geography 34/4: 453–470.
Scollon, Ron i Suzie Wong Scollon. 2003. Discourses in Place. London – New York: Routledge.
Skračić, Vladimir. 2011. Toponomastička početnica. Osnovni pojmovi i metoda terenskih istraživanja. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Šakaja , Laura. 1998. “Kultura kao objekt geografskog proučavanja”. Društvena istraživanja 35/3: 461–484.
Šimunović, Petar. 1981. “Sinonimnost i homonimnost imena kao sociolingvistički problem”. Hrvatski dijalektološki zbornik 5: 145–149.
Url 1. (8. ožujka 2015.). Udruga PaRiter. URL: https://pariter.hr/ulicezenama/ (pristup u veljači 2021.).
Url 2. Ljubešić, Nikola i Filip Klubička. Hrvatski mrežni korpus (hrWac.). URL: (pristup u veljači 2021.).
