Pogled u toponimiju Općine Janjina
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.3525Sažetak
U ovome se radu obrađuje 759 toponima u Općini Janjina, u središnjemu dijelu poluotoka Pelješca. U prvome se dijelu rada iznose osnovni podatci o obrađenome području, zatim relevantni povijesni podatci o suvremenim i povijesnim naseljima te dijalektološki podatci s obzirom na to da se Janjina nalazi na povijesnome razmeđu čakavskoga i štokavskoga narječja. Većina mjesnih govora pripada istočnohercegovačkomu dijalektu (iako od njegovih temeljnih značajka odstupaju na naglasnoj razini te po jekavsko-ikavskome odrazu jata), a suvremeni je sobjavski govor novo-štokavski ikavski. U središnjemu se dijelu rada motivacijski razrađuju toponimi. Iz njih se razaznaju različiti jezični slojevi. Od supstratnih je i adstratnih slojeva najzastupljeniji
romanski sloj, pri čemu se posebno izdvajaju toponimi u kojima se odražavaju dalmatoromanski prežitci (npr. Na Petralu, Peča, Pod krišvon, Sućurac/Sućurje, Sutvid).


