Deklinacija brojeva dva, oba, tri i četiri u čakavskim pravnim tekstovima od 13. do 18. stoljeća
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.357Ključne riječi:
brojevi, čakavština, četiri, dva, oba, triSažetak
Autor se u članku bavi deklinacijom brojeva dva, oba, tri i četiri u čakavskim tekstovima pravne regulative od 13. do 18. stoljeća. Kao korpus za jezičnu analizu uzima 1 tekst iz 13. st., 4 teksta iz 14. st., 6 tekstova iz 15. st., 15 tekstova iz 16. st., 30 tekstova iz 17. st. i 16 tekstova iz 18. st. U jezičnoj se analizi posebna pažnja posvećuje usporedbi između oblika dvojine i množine u deklinaciji brojeva dva i oba, kao i razvoju množinskih oblika u deklinaciji brojeva tri i četiri. Autor navodi sve zabilježene oblike brojeva dva, oba, tri i četiri, uspoređuje njihovu pojavnost u različitom vremenskom presjeku i na temelju rezultata jezične analize nudi deklinacijski tip navedenih brojeva. Deklinacija brojeva u kosim padežima promatra se s obzirom na to jesu li navedeni brojevi dijelom prijedložnih ili neprijedložnih izraza, a posebno je pitanje učestalosti indeklinabilnih oblika.Preuzimanja
Reference
Aleksandar Belić, 1950: Istorija srpskohrvatskog jezika. Knj. II sv. 1: Reči sa deklinacijom, Naučna knjiga, Beograd.
Božidar Finka, 1971: "Čakavsko narječje", Čakavska rič, 1, br.1, str. 41–71.
Vinko Grubišić, 1995: "Mijenjaju li se brojevi dva, tri i četiri kad su s prijedlozima", Jezik, 42, br. 3, str. 78–82.
Josip Hamm, 1956: "Promjena brojeva 2, 3 i 4", Jezik, 4, br. 5, str. 9–14.
Zvonimir Junković, 1968: "Jezik Poljičkoga statuta", Poljički zbornik, 1, str. 117–132.
Blaž Jurišić,1992: Nacrt hrvatske slovnice. Glasovi i oblici u poviestnom razvoju (pretisak), Matica hrvatska, Zagreb.
Gojko Kraljević, 1976: "Deklinabilnost i indeklinabilnost brojeva dva, tri, četiri", Naš jezik, 22, br. 1–2, str. 43–52.
Boris Kuzmić, 2001: "Jezik Veprinačkog zakona (1507)", Fluminensia, 13, br. 1–2, str. 1–24.
Iva Lukežić, 1996: "Hrvatski jezik u grobničkim urbarima iz 1610.–1612. i iz 1726. godine", Grobnički zbornik, 4, str. 319–330.
Iva Lukežić, 2005: "Jezik Grobničke brašćinske knjige (16. i 17. stoljeće) kao dijalektološki predložak", u: Drugi Hercigonjin zbornik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, str. 223–246.
Dragica Malić, 1988: Povaljska listina kao jezični spomenik, Hrvatsko filološkodruštvo, Zagreb.
Svetozar Marković, 1951: "O promenljivosti broja dva", Naš jezik, 5–6, br. 2, str. 155–161.
Milan Moguš, 1988: "Jezik prijevoda Senjskoga statuta“, Senjski zbornik, 13, str. 51–56.
Milan Moguš, 2000: "Filološki pogled na starohrvatske pravne spomenike", Novljanski zbornik, 4, str. 65–70.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1884.–1886.). Dio II, JAZU, Zagreb.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1917.–1922.). Dio VIII, JAZU, Zagreb.
Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1962.–1966.). Dio XVIII, JAZU, Zagreb.
Pavle Rogić, 1955: "Deklinacija brojeva dva, oba (obadva), tri, četiri", Jezik, 3, br. 5, str. 138–141.
Adam E. Suprun, 1977: "Staroslav. Oba na dese̜te", u: Nahtigalov zbornik, Filozofska fakulteta, Ljubljana, str. 453–463.
Ante Šepić, 1953: "Jezik hrvatskih općinskih statuta istarskih i primorskih. Prilog historičkoj gramatici hrvatskog jezika", Rad JAZU, 295, str. 5–40.
Ante Šepić, 1957: "Zākôn kaštela Mošćenîc. Prijepisi njegovi, tekst i jezik", Rad JAZU, 315, str. 233–285.
Branka Tafra, 1989: "Što su brojevi? (gramatički i leksikografski problem)", Rasprave Zavoda za jezik, 15, str. 219–237.
Branka Tafra, 1993: Gramatika u Hrvata i Vjekoslav Babukić, Matica hrvatska, Zagreb.
Jasna Vince, 2004: "Brojevi 1, 2, 11 i 12 u hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku", u: Glagoljica i hrvatski glagolizam, Staroslavenski institut – Krčka biskupija, Zagreb – Krk, str. 595–605.
Luka Zima, 1887: Ńekoje, većinom sintaktične razlike između čakavštine, kajkavštine i štokavštine, JAZU, Zagreb.
Marija Znika, 2002: Kategorija brojivosti u hrvatskom jeziku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb.
