Modernistička jezična svijest u Ujevićevu stvaralaštvu
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.358Ključne riječi:
jezična autonomija, modernistička jezična svijest, Ruski formalizam, Ujevićeva proza i poezija.Sažetak
Ovaj tekst prati pitanje što pjesničku upotrebu jezika Tina Ujevića, te njegovo shvaćanje jezika kako se očituje u proznim tekstovima na refleksivnojrazini,povezujes jezičnom praksom europske avangardne umjetnosti čija jezična svijest predstavlja radikalnu modernističku filozofijujezika.Općemodernističkeprincipemogućejeproslijediti na odabranim djelima Ujevićeve proze i poezije. Za usporedbu su citirani tekstovi i misli nekoliko pripadnika avangardnih pokreta u kojih "jezik" ili "riječ" igraju odlučujuću ulogu. Naprimjer, oni smatraju "jezik" autonomnim subjektom koji je sposoban djelovati neovisno od osobe koja se njime služi. Nadalje, tekst se zamišlja kao "bujica" jezičnih, a ne stvarnih, događaja. U skladu s tim književnost nije sačinjena od ideja nego od riječi, i jezik nije samo posrednik izrazu / tekstu nego i sam izraz / tekst.Preuzimanja
Reference
Wolfgang Asholt & Walter Fähnders,1995: Manifeste und Proklamationen der europäischen Avantgarde (1909-1938), Metzler, Stuttgart, Weimar.
Ronald Barthes, 1959: Am Nullpunkt der Literatur, Claassen, Hamburg.
Živa Benčić,1991: Barok i avangarda. Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb.
Walter Benjamin, 1972-1989: "Über Sprache überhaupt und über die Sprache der Menschen", u: W. Benjamin, Gesammelte Schriften, sv. 2/1. Hg. von R. Tiedemann und H. Schweppenhäuser, Suhrkamp, Frankfurt a. M., str. 140-157.
Aleksandar Flaker, 1976: Stilske formacije. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Aleksandar Flaker, 1983: "The Croatian Avant-garde", Russian Literature, XIV, str. 1-16
Aleksandar Flaker, 1984: Poetika osporavanja: avangarda i književna ljevica, Školska knjiga, Zagreb.
Aleksandar Flaker, 2001: "Zagreb als Epizentrum der Avantgarde (Thesen)", u: R. Lauer, Die literarische Avantgarde in Südosteuropa und ihre politische und gesellschaftliche Bedeutung, Südosteuropa Gesellschaft, Bd. 31, München.
Ivo Frangeš, 1976: "Tinova Provansa: O nekim staroeuropskim komponentama rane lirike Tina Ujevića", Croatica 7, str. 165-86.
Ivo Frangeš, 1992: Suvremenost baštine, August Cesarec/MH, Zagreb.
Hugo Friedrich, 1964: Epochen der italienischen Lyrik, Klostermann, Frankfurt am Main.
Mojmír Grygar, 2000: "Über die Auffassung der dichterischen Sprache in der europäischen Avantgarde (Komparatistische Randbemerkungen)", u: Asholt, W. & Fähnders, W. Der Blick vom Wolkenkratzer, Rodopi, Amsterdam – Atlanta.
Martin Heidegger, 1950: "Die Sprache", u: Unterwegs zur Sprache. Neske, Pfullingen, str. 9-33.
Uwe Japp, 1980: Beziehungssinn: Ein Konzept der Literaturgeschichte. Europäische Verlagsanst., Frankfurt/M.
Dubravko Jelčić, 1976: "Proturječni zagonetni Ujević: čitajući njegovu korespondenciju", Mogućnosti, XXIII, br. 9, str. 991-1000; br.10, str. 1113-1138; br. 11, str. 1255-1264.
Dubravko Jelčić, 1979: Približavanje sfingi, Znanje, Zagreb.
Vatroslav Kalenić, 1980-81: "Jezično iskustvo ranoga Ujevića", Croatica, 15-16, 51-59.
Bratoljub Klaić,1975: "Lingvist nad Tinovim opusom", Savremenik 42, str. 168-86.
Erich Kleinschmidt, 1992: Gleitende Sprache. Sprachbewußtsein und Poetik in der literarischen Moderne, Iudicum, München.
Marko Kovačević, 1982: Ujevićevo pjesničko i mističko iskustvo: Ujevićevo teorijsko shvaćanje pjesništva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.
Aleksej Kručonyh, 1967: "Novye puti slova (jazyk buduščego smert’ simvolizmu)", u: Manifesty i programmy russkich futuristov (Hg. V. Markov), München, 66-72.
Cvjetko Milanja, 2000: Pjesništvo hrvatskoga ekspresionizma, Matica hrvatska, Zagreb.
Dubravka Oraić, 1985: "Citatnost", u: Pojmovnik ruske avangarde 4. Zagreb.
Dubravka Oraić, 1988: "Ujevićev citatni Oproštaj s Marulićem", Umjetnost riječi XXXII, 4, str. 347-359.
Dubravka Oraić Tolić, 1990: Teorija citatnosti, GrafičkizavodHrvatske,Zagreb.
Vlatko Pavletić, 1978: Ujević u raju svoga pakla, Liber, Zagreb.
Pavao Pavličić, 1973: "Tradicija kao sadržaj i kao aspekt Ujevićeve pjesme Oproštaj", Teka 2, str. 353-359.
Mirko Peti, 1980/1981: "O jeziku Ujevićeva pjesništva", Croatica 15-16, str. 219-246
Leo Rafolt, 2002: "Odgođeni oproštaj – modusi pjesničkog svijeta u Ujevićevoj Kolajni", Republika LIX, 5/6, str. 149-165.
SD = Tin Ujević, 1963: Sabrana djela, Znanje, Zagreb.
Joža Skok, 1992: "Moderno hrvatsko kajkavsko i čakavsko pjesništvo u znaku Matoševa Hrastovačkog nokturna i Ujevićeva Oproštaja", Kaj 25, br. 3, str. 25-30.
Gordana Slabinac, 1988: Hrvatska književna avangarda: poetika i žanrovski sistem, August Cesarec, Zagreb.
Ante Stamać, 1971: Ujević, Biblioteka Kolo, Zagreb.
Ante Stamać, 1978: "Tin Ujević kao europski pjesnik", u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Liber, Zagreb, str. 525-545.
Wolf-Dieter Stempel, 1972: Texte der russischen Formalisten, sv. 2, Theorie und Geschichte der Literatur und der schönen Künste. Texte und Abhandlungen 6,2, München.
Milorad Stojević, 1994: "Avangarda na zasadama ili zasade na avangardi", Fluminensia 6, 1/2, str. 127-140.
Jurij Striedter, 1988: Russischer Formalismus, Wilhelm Fink Verlag, München.
Viktor Šklovski, 1969: Uskrsnuće riječi, Stvarnost, Zagreb.
Stjepko Težak, 1980-1981: "Otkloni od književnojezične norme u pjesničkom jeziku Tina Ujevića", Croatica 15-16, str. 293-305.
Josip Vončina, 1984: "Ujević i Marulić", Umjetnost riječi 28, br. 3, str. 237-246.
