Uloga jezika u izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta u Istri

s primjerima iz odabrane istarske periodike u 19. i 20. stoljeću

Sažetak

U radu se osvrćemo na tekstove odabranih istarskih glasila koja su tematizirala jezik, a imala su ulogu u oblikovanju hrvatskoga nacionalnog identiteta u Istri u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od prvih nakladničkih pothvata do 1955. godine. Vrijeme je to vrlo složenih političkih prilika i mijena na istarskome području, a važnu ulogu u procesima izgradnje hrvatskoga nacionalnog identiteta imaju i glasila koja utječu na oblikovanje javnoga jezika: Naša sloga, Hrvatski list, Pučki prijatelj, Istarska riječ i Hrvatski glas. Iz tekstova o dvojezičnosti i trojezičnosti, germanizaciji i talijanizaciji jezika u školstvu, administraciji, pomorstvu, poštama, željeznici, crkvi te u drugim oblicima javne, ali i privatne komunikacije može se iščitati važnost jezične politike vremena u izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. U ozračju posvemašnjega gašenja kulturnih institucija (škola, narodnih domova, knjižnica, društava i novina) na hrvatskome i slovenskome jeziku, što je uvelike pripomoglo odnarođivanju domaćega stanovništva, pojava publikacija na hrvatskome jeziku bila je višestruko važna za hrvatski jezik. Također, važan su izvor informacija i upoznavanja stanovništva sa zakonskim odredbama kojima se pokušava regulirati status hrvatskoga jezika čime ovi mediji postaju snažnim alatom u mijenama jezične prakse.