Brgulje u kontekstu hrvatskoglagoljske baštine
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4439Ključne riječi:
brgulja, briježiti, Dalmatinska zagora, hrvatsko glagoljaštvo, PoljicaSažetak
U radu se razrađuje vrijedan i jedinstven kulturni fenomen, običaj brgulja, koji je svjedočanstvo uloge prožimanja hrvatskoglagoljske baštine i lokalne tradicijske kulture. Ponajprije se istražuje etimologija riječi brgulja, odnosno glagola briježiti s potvrdama i značenjima u hrvatskoglagoljskim rukopisima i rječnicima mjesnih govora. Zaključeno je da je brgulja hrvatska narodna riječ praslavenskoga porijekla, deverbativ od glagola brijeći, odnosno korijena -brêg-, suprotno nekim prijašnjim pretpostavkama da je to leksem romanskoga porijekla. Nadalje, navodi se areal pojavljivanja riječi brgulja, odnosno samih narodnih običaja vezanih uz ovaj blagdan, kao i potvrđenost iste riječi u hrvatskoj toponimiji i kod književnika od renesanse do 19. stoljeća. U prilogu se iznose činjenice u vezi s proslavom brgulje u Dalmatinskoj zagori i specifičnostima vezanim uz ovaj običaj u pojedinim mjestima. Ovaj rad prilog je poznavanju glagoljaške tradicije, doprinos poznavanju povijesti hrvatskoga glagoljaštva i njegove povezanosti s praslavenskim, slavenskim i crkvenoslavenskim jezikom.
Preuzimanja
Reference
Alaupović Gjeldum, Dinka. 1997. „Sveti Klement u pučkoj pobožnosti Poljica”. Ethnologica Dalmatica 6: 147–164.
AR – Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880–1976.
Babić, Ivan. 2008. Studenački rječnik. Studenci: Župni ured.
Banović, Stjepan. 1912. „O porijeklu slave krsnog imena”. Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Knjiga I, Godina XXIII, Sarajevo: 265–273.
Bratulić, Josip. 1971. „Glagoljica i glagoljaši u Poljicima”. Hrvatska glagoljica. Postanak, razvitak, značenje. Zagreb: Matica hrvatska, 234–245.
Breko Kustura, Hana. 2022. Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjem vijeku. Zagreb: Leykam international.
Damjanović, Stjepan. 2002. Slovo iskona. Zagreb: Matica hrvatska.
Dragić, Marko. 2020. „Sveti Stjepan Prvomučenik u hrvatskoj kulturnoj baštini”. Ethnologica Dalmatica 27: 37–84.
ESSJ – Étimologičeskij slovar’ slavjanskih jazykov: praslavjanskij leksičeskij fond. Vypusk 1. / sost. Oleg Nikolaevič Trubačev i dr.; pod red. O. N. Trubačeva; AN SSSR. Institut russkogo jazyka. Moskva: Nauka, 1974–2021.
Gagić, Marija. 2017. Rječnik pazinskog govora. Pazin, Zadar: Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Ogranak Matice hrvatske u Zadru.
Galović, Filip. 2019. Govori otoka Šolte. Zagreb: Općina Šolta, Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb.
Gusić, Ivica i Gusić, Filip. 2004. Rječnik govora Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine. Zagreb: Vlastita naklada.
Hercigonja, Eduard. 2009. Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Ivanišević, Fr ano. 1906. Poljica, narodni život i običaji. Split: Književni krug Split.
Kalčić, Slavko; Goran Filipi i Valter Milovan. 2014. Rječnik roverskih i okolnih govora. Pazin: Matica hrvatska — Pazin, Zagreb: Dominović, Pula: Znanstvena udruga Mediterana.
Kolarić, Juraj. 2005. Ekumenska trilogija: Istočni kršćani, pravoslavni, protestanti. Zagreb: Prometej.
Kraljević, Ante. 2013. Ričnik zapadnohercegovačkoga govora. Široki Brijeg, Zagreb: Matica hrvatska, Ogranak Široki Brijeg, Dan.
Kutleša, Silvestar. 1997. Život i običaji u Imockoj krajini. Imotski: Matica hrvatska Ogranak Imotski.
Lašvanin, Nikola. 2003. Ljetopis. Priredio, latinske i talijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr. fra Ignacije Gavran. Sarajevo, Zagreb: Synopsis.
Mandić, Oleg. 1957. „Brigača – razvojni put jednoga pravnoga običaja u Kastavskoj gospoštiji”. Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 4: 7–55.
Matković, Maja. 2021. Moji Zmijavci. Rječnik običajnik jednog sela i drugih sela u Imotskoj krajini. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Miklošič, Franc. 1862–1865. Lexicon palaeoslovenico-graeco-latinum. Vindobonae: Guilelmus Braumueller.
Mišur, Ivo. 2020. „Krsna slava neretvanskih katolika prije Drugoga svjetskog rata”. Služba Božja 60/2: 175–190.
Mišur, Ivo. 2022a. „Podrijetlo običaja krsne slave kod dalmatinskih katolika”. Obnovljeni Život 77/2: 249–262.
Mišur, Ivo. 2022b. „Zabrane običaja krsne slave kod katolika u Hercegovini”. Ethnologica Dalmatica 29: 25–40.
Mišur, Ivo. 2022c. „Brgulja u kontekstu običaja ‘sveca’ u Makarskom primorju i ‘slave’ u Vrgoračkoj krajini”. U Brgulje – štovanje svetaca u Zabiokovlju. Bodrožić Ivan i Mladen Parlov, ur. Split: Katolička izdavačka kuća i časopis Crkva u svijetu, 55–76.
Nosić, Milan. 2005. Rječnik posuđenica iz turskoga jezika. Rijeka: Maveda.
Pavletić, Helena. 2020. „Kršćanski termini talijanskoga porijekla u hrvatskome jeziku”. Folia linguistica et litteraria, 265–280.
Pera, Miroslav. 1988. Poljički statut. Split: Književni krug.
RCJHR I. – Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. I. svezak, A-vrêdь, gl. urednici B. Grabar, Z. Hauptová, F. V. Mareš. Zagreb: Staroslavenski institut, 2000.
Skok, Petar. 1971.–1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti:. Slovar’ – Staroslavjanskij slovarь (po rukopisjam X–XI vekov). Moskva: Slavjanskij institut Akademii nauk Češskoj respubliki, Institut Slavjanovedenija i balkanistiki Rossijskoj akademii nauk, 1994.
Slovník jazyka staroslověnského. Lexicon linguae palaeoslovenicae. Prag: ČSAV. Slovanský ústav, 1958–1997.
Šamija, Ivan Branko i Petar Ujević. 2001. Rječnik imotskoga govora. Zagreb: Zavičajni klub Imoćana.
Šamija, Ivan Branko. 2004. Rječnik imotsko-bekijskoga govora. Zagreb: Društvo Lovrećana.
Šetka, Jeronim. 1976. Hrvatska kršćanska terminologija. II. izmijenjeno, popravljeno i upotpunjeno izdanje. Split: Knjižnica Marije, knj. 10.
Šimunović, Petar. 2004. Bračka toponimija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
Škobalj, Ante. 1970. Obredne gomile: na temelju arheoloških nalaza povijesno-teološka rasprava o religiji i magiji. Sveti Križ na Čiovu: Vlastita naklada.
Zaradija Kiš, Antonija i Vedrana Vela Puharić. 2012. „Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju”. U: Makarsko primorje danas: Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. Marko Mustapić i Ivan Hrstić, ur. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Grad Makarska, 385–405.
Internetski izvori
„Полный православный церковнославянский словарь”. URL: https://azbyka.ru/otechnik/Spravochniki/polnyj-pravoslavnyj-tserkovnoslavjanskij-slovar/2 (11.10.2022.).
