Velike poklade u folkloristici Hrvata

Sažetak

Podrijetlo folklornoga kazališta seže u pretkršćanska vremena. Arheološke iskopine svjedoče postojanje maskiranih ophoda još u antičko-ilirskome vremenu. Folklorno kazalište u Hrvata najraznovrsnije je i najbogatije u pokladno vrijeme. Vrhunac pokladnoga razdoblja jesu Velike poklade koje obuhvaćaju nedjelju, ponedjeljak i utorak uoči Čiste srijede. U radu je velik broj primjera pokladnoga folklornoga kazališta koji se do sada ne spominju u literaturi, a u naše vrijemeizvorno su snimljeni u Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Republici Crnoj Gori. Ti primjeri interpretiraju se multidisciplinarno. U mnogim primjerima opažaju se kulturološki indoeuropski utjecaji kao i europski i opće svjetski. Značajan je broj autohtonih hrvatskih pokladnih obreda, a neki od njih nastali su nakon Domovinskoga rata. Svrha pokladnoga folklornoga kazališta je apotropejska. Uz pokladno vrijeme vežu se različita narodna vjerovanja.