Razlike u glasničkim preinakama kod profesionalnih i neprofesionalnih sugovornika

Sažetak

Rad istražuje provođenje asimilacija unutar i na granicama govornih riječi u spontanom govorenju i čitanju. Snimljen je spontani razgovor dvoje govornih profesionalaca – televizijskih novinara u trajanju od 13 minuta i spontani razgovor dvoje govornih neprofesionalca u trajanju od 17 minuta. Razgovori su zapisani, najprije na dijalektu – splitskoj čakavštini, jer su ispitanici tako razgovarali. Potomsu razgovori prevedeni na standard. Svakom ispitaniku zadano je da pročita rečenice koje je izgovorio tijekom razgovora i na dijalektu i na standardu. Kako su se moguća mjesta asimiliranja razlikovala u razgovorima profesionalnih i neprofesionalnih govornika, ispitanici su pročitali još 47 rečenica. Iz snimljenog materijala izdvojeno je stotinjak mogućih mjesta asimiliranja, uspoređeno je kako su asimilirali novinari, a kako govorni neprofesionalci, ima li razlike u provođenju asimilacija u čitanju i spontanom razgovoru. Izgovor ispitanika varirao je od hiperkorektnog do nepreciznog i nemarnog, pa je uočena realizacija fonema od nulte, preko destrukcije pa sve do prebacivanja u drugi fonem.